U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u četvrtak, 22. prosinca, u 18 sati, otvara se izložba 'Granice uma' Francisa Bacona, jednog od najistaknutijih umjetnika modernog i suvremenog europskog slikarstva. Na otvaranju će posjetitelji imati priliku pogledati i izvedbu monodrame 'Pope Head The Secret Life of Francis Bacon', koju je napisao i izvodi engleski glumac Garry Roost. Izložba ostaje otvorena do 26. veljače 2017. godine.
vrijeme: 22.12.2016. 18,00
mjesto: Dubrovnik; Umjetnička galerija Dubrovnik, Put Frana Supila 23
Rođen u Dublinu 1909., Francis Bacon je istaknuo sve nedosljednosti svoga vremena kroz svoje slike. Francis je imao težak odnos s ocem, ratnim veteranom i trenerom trkaćih konja koji nije mogao podnijeti slabost i homoseksualnost svoga sina. Otuđen od svoje obitelji zbog svoje različitosti, 1926. Bacon se preselio u London, počeo je čitati djela njemačkog filozofa Friedericha Nietzschea i postao dizajner interijera i namještaja. Postao je jedan od najcjenjenijih slikara 20. stoljeća: usmjerio je svoje istraživanje o ljudskom stanju kao metaforu života, iskrivljujući slike stvarnosti u potrazi za istinom koja se krije iza vanjskog izgleda.
Francis Bacon je volio Italiju i njezinu tradiciju, a kada je otišao tamo, stvorio je mnoge radove koji su sada u Zbirci crteža Francisa Bacona doniranu Cristianu Lovatelliju Ravarinu u Bologni. Izložba će predstaviti život i djela Francisa Bacona, naglasivši važnost talijanske zbirke crteža i kolaža u kojem umjetnik izražava svoje ideje s intelektualnim poštenjem. Također, izložba će ponuditi posjetiteljima putovanje kroz umjetnikove misli i druge točke gledišta kako bi bolje razumjeli talijansku zbirku crteža podijeljenu u sekcije koje su povezane s glavnim temama koje je opisao Francis Bacon u Papi, Portretima, Autoportretima i Raspeću.
Edward Lucie Smith, engleski pisac i likovni kritičar za umjetnika je u katalogu zapisao: „Jedna od stvari koja je znatno oblikovala Baconovu slikarsku praksu je činjenica da je bio pod znatnim utjecajem fotografija. Divio se izdanjima viktorijanskih knjiga serija fotografija Edwarda Muybridgea tijela u fazama pokreta.“
Kustosica izložbe, Vesna Delić Gozze, za Bacona je između ostaloga zapisala: “Samosvojna slikarska topologija metafizike nastala iz Baconove ideje o brutalnosti činjenice i fantomskom prisustvu bliskom fotografskoj tehnici koju je taj slikar, često kao predložak, koristio u svome radu i pretvorio je u glavnu uzdanicu u kreiranju provokativnog svijeta slika i crteža, daleko je od stereotipa umirujućeg, tradicionalnog kodeksa estetiziranja. Baconova slika je distopijska, a kad u njoj i ne vlada izrazita ontologija nasilja, ona je zastrašujuća iz gubitka iluzije o identitetu njegovih likova. Ipak, i na primjerima niza Baconovih crteža doza ironije je na tragu nadrealističkog automatizma stvaranja i pokazuje utješne proplamsaje ljudske želje za promjenom i mogućnosti pobjede Dobra kroz slikarevu labilnu ravnotežu difuznoga svijeta neprekidne mijene.”
Kustosica izložbe, Giulia Zandonadi u katalogu je zapisala: „Izloženi radovi Francisa Bacona pričaju priču ne samo o velikom umjetniku, nego i o čovjeku: fragmentu privatnog života koje nudi preispitivanje znanstvenih postavki, naglašavajući činjenicu da ne postoji jednoznačan način tumačenja karijere umjetnika. Izlaže se Zbirka crteža Francisa Bacona doniranu Cristianu Lovatelliju Ravarinu nastalih između 1977. i 1992. godine, koji se sastoje od pastela, crteža i kolaža koje je Bacon darovao svom bliskom prijatelju iz Italije, kojega je upoznao u Rimu povodom prijema u Villi Medici održanoj u čast baruna Balthasara Klossowski de Rolea - umjetnika poznatog kao Balthus.“
Andrea Brunello, ravnatelj Kornice: „Svatko se tijekom života mora suočiti s preispitivanjima i poteškoćama, te izgraditi put koji ne mora uvijek odražavati idealnu zamisao koju je predvidio prije. Posebno volim izložbe "Francis Bacona. „Granice uma "samo zbog toga, budući da se bave ljudskim bićem u njegovoj univerzalnosti, u zajedničkom pokušaju pronalaženja smisla u vlastitom postojanju.“
