Galerija umjetnina Branislava Deškovića u Bolu započinje ciklus 'Ljetne izložbe u Galeriji na otoku' izložbom djela iz svojega fundusa našeg čuvenog slikara Ive Šebalja koja se otvara u petak, 16. lipnja, u 21 sat.
vrijeme: 16.06.2023. -
mjesto: Bol
Iz predgovora u katalogu Guido Quien:
Ivo Šebalj poklonik je lika, najčešće ljudskog. Ali nikad svoje likove nije prikazivao odjednom u većem broju. Najčešće je to samo jedan čovjek, čelist na primjer, ili pušač, ili naga žena, ili brojnije, dječak s mačkom, žena s pijetlom. Ti izdvojeni likovi, primaknuti svojstvenom pogledu, čvorišta su slika, a nezgrapnim oblicima doimaju se kao pojave prepuštene svojim pojedinačnim sudbinama.
Biografija:
Ivan Šebalj (Zagreb, 1912. – 2002.) nakon završene gimnazije u Zagrebu upisao je 1934. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studirao je s prekidima i diplomirao 1942. u klasi Marina Tartaglie. Od 1930. do 1947. radio je kao činovnik (u Gradskom potrošarinskom uredu) u Zagrebu, a od 1953. do 1961. bio je profesor na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Od 1961. do 1978. profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U mirovinu je otišao 1978. godine. Taj samokritičan slikar dugo nije izlagao. Pokazao je javnosti svoje slike tek 1970. godine, u svojoj pedeset i osmoj godini. Prvi put je uvršten u jednu prestižnu izložbu 1976. godine: Novosti iz suvremene hrvatske likovne umjetnosti, u Galeriji «Karas» u Zagrebu. Njegove izložbe često su bile svojevrsne retrospektive. Primjerice: Prva izložba tempera i crteža iz godine 1950., Galerija Spektar, Novi Zagreb, 1977; Slikarstvo (ulja na platnu) 1950. – 1964., Galerija Spektar, Novi Zagreb. U Kabinetu grafike HAZU u Zagrebu održana je godine 1990. izložba izabranih slika iz Šebaljeve donacije: Ivo Šebalj – Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU. Najzrelija djela Ive Šebalja velika su platna koja je slikao osamdesetih i devedesetih godina. Pokazao je veliku maštovitost u suženom motivskom registru. Često je slikao motiv «slikar i model» ili samo «autoportret», svojstveno slikaru koji zagleda ispod površine pojavnosti.
