Preskočite na glavni sadržaj

Izložba Amele Frankl - 'Nešto kao blackout'

U galerijskom prostoru LEXART skladište u Zagrebu, u ponedjeljak 12. lipnja u 19 sati otvara se samostalna izložba Amele Frankl pod nazivom 'Nešto kao blackout'. 
vrijeme: 12.06.2023. - 21.06.2023.
mjesto: Zagreb
Pod okrutnom vladavinom vrućeg pustinjskog zraka formacije dina u stalnom su pokretu i transformaciji. Jedinstveno bliješteće prostranstvo presijecaju tek krhke geometrijske linije koje nestaju u perspektivi pustinjskog pejzaža. Planski i racionalno u smjeru sjever-jug, istok-zapad odolijevaju pravilima kretanja u pustinji. Te sive linije, asfaltirane ceste, Mauretanci kolokvijalno nazivaju goudron  (hrv. katran). Europski su “katrani“ koji uporno i u kontinuitetu nešto donose i odnose.
–Amela Frankl
 
Nešto kao blackout, (2023.) zidna, dvodimenzionalna instalacija Amele Frankl, izvedena je na hidroizolacijskoj, bitumenskoj traci, ter papiru, na kojem je bitumenskom pastom ispisan tekst. Ta je instalacija dio višekomponentnog većeg projekta Crno staklo na putu kojega Frankl razvija već nekoliko godina, i koji će svoju prvu kompletnu postavu tek doživjeti. U tom se projektu svi radovi osvrću na njezina osobna iskustva susreta i boravaka u Mauritaniji, a medijski i žanrovski gledano, uključuju tekstove, fotografije, dnevničke zapise, dokumentarne i inscenirane fotografske i video snimke, te performanse za kameru. Tematski radovi se odnose na široki spektar lokalnih afričkih specifičnosti, od općih ekonomskih, kulturoloških, ekoloških ili tradicijskih tema, sve do sasvim osobnih opažanja i doživljaja. Autorica pojedinačne segmente projekta povezuje s afričkim ambijentom, pustinjom, pijeskom, vjetrom, kamenom, morem, toplinom, ili tekstilom kroz vlastiti osjetilni i vizualni doživljaj, te ih transformira u vizualne i audio asocijacije taktilnosti i teksture, te kontemplira vlastito mjesto u mauritanijskoj i afričkoj stvarnosti. Tako nastaje niz fragmenata koji čine svojevrsne facete autoportreta, piše kustosica, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Instituta za suvremenu umjetnost, Janka Vukmir.