Izložba Aleksandra Garbina u Puli

'Zaljubljenici u rebuse i nelogičnosti, u smetnje koje mogu izazvati šum u uobičajenom hodogramu zbilje, s Garbinovim radovima dolaze na svoje. Pronalazimo jaku konceptualnu liniju, markiranu psihodeličnim iskustvom i doziranu humorom. Njegov prije svega osobenjački izraz ne odbacuje karakteristike samih materijala i njihovu estetsku potenciju u korist postupaka dematerijalizacije i konceptualizacije. Naklonost prema istraživanju materijalnosti i fizičke pojavnosti 'svijeta stvari', podjednako je prisutna kao i spekulativno razmišljanje i poticanje imaginacije promatrača. Pažljivo izabrani svakodnevni predmeti ili situacije ispostavljeni su kroz ludičke kombinacije i začudna premetanja koja otvaraju prostor i senzualnog i misaonog doživljaja.

Na izložbi srećemo nove radove koji se nadovezuju na serije razrađene u devedesetima, a sada su domišljene s obzirom na prostorne karakteristike Galerije te prijašnju namjenu ove lokacije. Konstelacije zvijezda, Supernova i Blizanci, bliske su serijama Spojeva i Ravnoteža u kojima Garbin raznovrsne materijale ili predmete postavlja u međuodnos zasnovan na djelovanju suprotnosti i sila privlačenja tj. odbijanja. Propituju se kakvoće samih materijala, upotrebne i razmjenske vrijednosti koje uvažavamo pod normalno, a koje su ispostavljene na samim granicama razborite uzročnosti pobijajući uvriježena načela racionalizacije. Zvijezde, znamo, pripadaju nebu, ali ne treba zaboraviti skinuti ih nakratko na dohvat ruke i uživati u toj suludoj misiji.


Drugi rad, koji će se moći vidjeti u toku prva tri dana trajanja izložbe, okrenut je vrlo zemaljskoj sferi. Ideja je nastala devedesetih godina, povezana sa serijom radova premještanja međa i teritorija, Areom Neutrom. Izazivajući nas preoznačavanjima i metonimijskim zamjenama, umjetnik se poigrava načinima na koje identificiramo i određujemo prostore sudeći po izvanjskim atributima. Rad se vezuje na povijesni okvir tj. prijašnju funkciju lokacije koja je do početka devedesetih bila auto salon. U vidu re-enactmenta Aleksandar 'vraća' automobil u izloge Galerije. I prolaznici nezainteresirani za umjetnost lako se mogu osjetiti pozvanima. I za njih i za nas postavlja se pitanje u što zapravo gledamo? Je li riječ o ludičkoj umjetničkoj gesti, marketinškom potezu poduzeća za iznajmljivanje automobila ili nečem sasvim trećem? Konkretizira li akt prostorno-vremenskog izmještanja ideju da je 'automobil skulptura našeg doba'? Ne približava li nam time i tezu da su ekonomske relacije osvojile većinski teritorij suvremenih mentaliteta?' Ksenija Orelj, 2013.

Aleksandar Garbin rođen je 1955. godine u Rovinju. Diplomirao 1988. godine kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Brera u Milanu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je i više nagrada među kojima posebno istaknute Pollock-Krasner Foundation New York, iz 2005. godine.