U prostoru palače Herzer u Varaždinu, u četvrtak, 20. listopada, u 19 sati, otvara se izložba '200 godina Kaptola u Varaždinu' koja će biti postavljena do 20. studenoga. Izložba obuhvaća više od 170 eksponata, a među njima su povelje i druga dokumentarna građa, fotografije, portreti kaptolskih dužnosnika te brojne knjige.
vrijeme: 20.10.2011. 19,00
mjesto: Varaždin; Palača Herzer, Franjevački trg 6
Čazmansko-varaždinski zborni kaptol Svetoga Duha osnovao je 1232. godine zagrebački biskup Stjepan II. u Novoj Čazmi kao pomoć u upravi biskupijom i za potrebe svečanih biskupskih bogoslužja u tamošnjoj crkvi. Zbog turske opasnosti, kanonici Kaptola su iz Čazme sredinom 16. stoljeća preselili u Zagreb, da bi 1806. godine kraljevskom darovnicom, kao odštetu za izgubljene posjede, dobili nekadašnji samostan lepoglavskih pavlina, preuzevši uz to i lepoglavsku župu. Na inzistiranje tadašnjega biskupa Maksimilijana Vrhovca, kao i uz potporu Sabora, kralj Franjo I. odredbom iz 1808. godine proglašava sjedište čazmanskoga kaptola u Varaždinu, koji to i definitivno postaje 1811. godine.
Kaptolu je privremeno dodijeljena nekadašnja isusovačko-pavlinska crkva, a s obzirom na to da je tada to bila gimnazijska crkva, kanonici su za zajedničko moljenje časoslova i slavljene konventualne mise sve do 1954. godine koristili župnu crkvu sv. Nikole, koja je time bila i njihova zborna crkva. Prestankom rada gimnazije nakon II. svjetskog rata nadbiskup Franjo Šeper predao je crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije 1954. godine Kaptolu za njegovu zbornu crkvu, a nadbiskup Franjo Kuharić svojim je dekretom 1987. godine promijenio ime Kaptola u Čazmansko-varaždinski, istaknuvši tim nazivom i povijest i sadašnjost Kaptola.
Tijekom stoljeća djelovanja Kaptol je obavljao ne samo crkvene, već i pravne, uglavnom javnobilježničke poslove, prikupljajući u arhiv spise i dokumente raznih stranaka, zahvaljujući čemu je sve do sredine 19. stoljeća imao i aktualni društveno-pravni, a ne samo povijesni značaj. Uz to, u njegovim su redovima bili brojni svećenici koji su imali znatnog doprinosa u hrvatskom duhovnom, kulturnom, znanstvenom i političkom životu kao što su: Ivan Paxy, Maksimilijan Vrhovac, Antun Mandić, Josip Žalec, Stjepan Ilijašević, Josip Lehpamer, Matija Stepinac, Martin Matunci, Stjepan Valdec i drugi.
Autori stručne koncepcije su vlč. Damir Bobovec i muzejska savjetnica Spomenka Težak te još nekoliko suradnika. U nakladi Varaždinske biskupije tiskan je i popratni katalog, s bogatim slikovnim materijalom izložaka.
