Knjiga izabranih pjesama Slavka Mihalića "Pjesme", koju je u sklopu biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti priredio akademik Ante Stamać predstavljena je jučer u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
mjesto: Zagreb
O knjizi i Mihalićevu pjesništvu govorili su predsjednik Matice hrvatske (MH) Igor Zidić, akademici Tonko Maroević i Ante Stamać te književnik Ernest Fišer.
Za Mihalićevo je pjesništvo Zidić ustvrdio kako je možda najbolje hrvatsko pjesništvo poslije Drugoga svjetskog rata. "Njegova poezija bila je glas vremena", dodao je.
Maroević smatra da je Mihalićeva poezija najkoherentniji i najdatiraniji opus kojom je izgovarao istinu vremena.
"Knjiga je izbor iz opusa od oko 800 pjesama iz 24 knjige", rekao je, dodavši kako je Stamać u predgovoru kombinirao stilistički i unutarnji pristup s konkretnom stvarnošću.
Po Maroevićevim riječima Mihalić je pjesnik plastičnih slojevitosti dubina hrvatskoga jezika, koji ne mrvi i ne raspršuje rečenicu. "On je paradoks zbilje koju je teško podnosio", rekao je, dodavši kako je poeziju stvarao analogno velikim glazbenim svjetovima. Ocijenio je kako Stamaćevo tumačenje daje relevantnost čitanju Mihalićeva djela.
"Mihalić je opsežnim djelom opjevao radosne i bolne sitnice svoga svakodnevnoga življenja", napomenuo je Stamać, dodavši kako su mu pjesme sadržavale mnoštvo čitljivih i slućenih podataka o mnogolikim stanjima ljudskog opstanka.
Ocijenio je kako je Mihalić bio pjesnik svakodnevna nevoljnog života i slutnje univerzalnih značenja te istaknuo kako već više od šest desetljeća ide u red najviših estetičkih vrijednosti hrvatskoga jezika.
U Stamaćevu izboru (381 str.) uvrštena je poezija iz dvadeset Mihalićevih zbirki pjesama, a uz priređivačev predgovor, na kraju knjige objavljeni su i prilozi, tumač imena i izraza te rječnik.
Knjigu je objavila Matica hrvatska kao 101. svezak u nizu Stoljeća hrvatske književnosti, koju potpisuje novo uredništvo u sastavu: Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Josip Lisac, Tonko Maroević, Nedjeljko Mihanović, Ante Stamać i Miroslav Šicel.
Kao osnivač edicije u impresumu je naveden preminuli akademik Vlatko Pavletić.
(Hina)
