Izložba pod nazivom 'Izazov moderne. Zagreb - Beč oko 1900. Gustav Klimt, Koloman Moser, Josef Hoffmann, Vlaho Bukovac, Ivan Meštrović i umjetnici hrvatske moderne' otvara se u četvrtak, 9. veljače, u 19 sati, u Galeriji Klovićevi dvori. Izložba ostaje otvorena do 7. svibnja.
vrijeme: 09.02.2017.
mjesto: Zagreb; Galerija Juraj Klović, Jezuitski trg 4
Izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. predstavit će po prvi put istodobno djela zagrebačkih i bečkih protagonista secesije na području slikarstva, skulpture i arhitekture. Na izložbi će se tako moći usporediti djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih. Rječite će biti usporedbe bečke i zagrebačke arhitekture kroz ostvarenja Otta Wagnera, Josefa Hofmanna, Adolfa Loosa te Vjekoslava Bastla, Aladara Baraniaya ili Viktora Kovačića. Izložba će pokazati uspon nove generacije slikarica koje postaju ravnopravni sudionici modernih promjena. Antonija Krasnik i Nasta Rojc učile su slikati u Beču, dok je Slava Raškaj također stvarala pod uplivom bečke secesije. Kroz navedene umjetničke grane obrađene su teme zajedničke bečkoj i zagrebačkoj kulturi na prijelazu stoljeća: teme o smislu čovjekova postojanja, krajolici prožeti umjetnikovim subjektivnim doživljajem prirode, kavane kao novi forumi razmjena ideja te tema žene kao ultimativnog motiva razdoblja. Razdoblje gesamtkunstwerka karakterizira način života prožetog umjetnošću koja objedinjuje sve segmente čovjekova života: od interijera u kojem boravi do eksterijera koji ga okružuje.
Uz podudarnosti dviju kulture ukazat će se i na specifičnosti domaće likovne umjetnosti u odnosu na likovnost austro-ugarske prijestolnice. Kako je muza Alma Mahler usporediva s miljenicom zagrebačke publike Ljerkom Šram? Na koji je način Beč doživio Dalmatinac Vlaho Bukovac? Što je pridonijelo velikom uspjehu Ivana Meštrovića te kako su njegove skulpture nastale u Beču odražavale jednake tjeskobe razdoblja kao i Klimtove slike? Ukazat će se na snažne veze, do sad neprimjetne podudarnosti, razriješit će se dileme međusobnih utjecaja te, kao što to i priliči velikim projektima poput ovog, ukazati na vrijednosti hrvatske likovne baštine u kontekstu europske kulture.
Ne propustite rijedak susret s remek-djelima umjetnosti fin de siècla Beča i Zagreba, zgrabite rijetku priliku neposrednog doživljaja djela jednog od najvećih umjetnika 19. i 20. stoljeća Gustava Klimta! Zavirite ispod površine naslikanog i uđite u tajnovit svijet umjetnikove duše, strepnji i radosti, sjete i melankolije čovjeka u osvitu suvremenog doba! Petra Vugrinec
Više
