vrijeme: 08.05.2012.
mjesto: Zagreb
Knjiga "Hrvatsko proljeće 40 godina poslije", zbornik radova s istoimenoga znanstvenog skupa održana u listopadu prošle godine, predstavljena je u utorak u dvorani 7 zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, gdje se, rečeno je, prije četrdeset godina dogodilo Hrvatsko proljeće.
Tekstovi su podijeljeni u cjeline o financijsko-ekonomskoj pozadini Hrvatskog proljeća, o njegovom jugoslavenskom i međunarodnom kontekstu, političkoj koncepciji, akterima i frakcijama tog doba te odnosom Hrvatskog proljeća i suvremene Hrvatske.
Cilj skupa bio je pokazati dokle je hrvatska historiografija došla u odnosu na Hrvatsko proljeće, pomoći u kontekstualizaciji zbivanja, ali i pokazati što dosad u istraživanju još nije napravljeno, rekao je Goran Radman, predsjednik Centra Miko Tripalo, jednog od organizatora skupa i izdavača knjige, uz koje su u projektu bili još zagrebački Filozofski fakultet, Fakultet političkih znanosti i Pravni fakultet.
Na promociji, priređenoj na dan kada je prije četrdeset godina Savka Dabčević Kučar održala znameniti govor na središnjem zagrebačkom trgu, zbornik su predstavili svjedoci i sudionici Hrvatskog proljeća, političari i publicisti
Josip Šentija i
Antun Vujić, čiji su radovi također uvršteni u knjigu.
Opsegom, sadržajem i svestranošću taj zbornik možda je najvažnije izdanje na temu Hrvatskoga proljeća dosad, a njegova posebna vrijednost je u tome što sistematizira osvrte na refleksiju pokreta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji, te prikazuje medijske i obavještajne izvore o događajima '71., ocijenio je Josip Šentija, napomenuvši kako su ga radovi objavljeni u zborniku živo vratili u to vrijeme.
Antun Vujić smatra zanimljivim što zbornik prikazuje i što se istovremeno s hrvatskim pokretom događalo u susjednim zemljama, gdje su se tražili gotovo isti zahtjevi kao u Hrvatskoj. Bio je to posljednji pokušaj da se reformira Jugoslavija i socijalizam, a način na koji je sve završilo objašnjava zašto se od toga odustalo, ustvrdio je.
Urednik zbornika
Tvrtko Jakovina drži da ima još prostora za istraživanje, kako je istaknuo, najdinamičnijeg razdoblja hrvatske povijesti, ključnoga i za hrvatsko-srpske odnose. Primjerice trebalo bi do kraja prikazati koje su bile krive procjene tog pokreta, ali i rasvijetliti ulogu vanjskopolitičkoga, istočnog okvira, dodao je.
Loše je što se o Hrvatskom proljeću ne može govoriti bez da se utopimo u političke strasti, ali zbornik pokazuje kako je moguće u jedno izdanje sakupiti i različite poglede na taj povijesni fenomen, dodao je.
U zbornik, koji analizira dosadašnja razmišljanja o Hrvatskom proljeću i pozicionira ga u regionalnu historiografiju, uvršteni su radovi
Ivana Markešića, Krešimira Mićanovića, Latinke Perović, Tihomira Ponoša, Ive Lučić, Petra Kriste, Hrvoja Klasića, Aleša Gabriča, Milivoja Bešlina i drugih. (Hina)
