U Muzeju Ludwig u Budimpešti, do 17. prosinca, otvorena je izložba 'Sloboda zvuka. John Cage iza Željezne zavjese' / 'The Freedom of Sound. John Cage behind the Iron Curtain', na kojoj su predstavljeni i radovi hrvatskih umjetnika; Ivana Ladislava Galete, Ive Gattina, Tomislava Gotovca, Marijana Jevšovara i Sanje Iveković.
vrijeme: 22.11.2012.
mjesto: Budimpešta; Ludwig Museum
Na izložbi sudjeluju John Cage, Collective Actions / Andrei Monastirsky, Miklós Erdély, Ivan Ladislav Galeta, Ivo Gattin, Tomislav Gotovac, Milan Grygar, Sanja Iveković, Marijan Jevšovar, Tadeusz Kantor, Milan Knížák, Katalin Ladik, Dóra Maurer, Deimantas Narkevicius, grupa OHO, Vladan Radovanović, Józef Robakowski, Miša Savić, Jiří Valoch i drugi
Stogodišnjica rođenja istaknutog avangardnog kompozitora, teoretičara, pisca i umjetnika John Cagea (1912-1992) obilježena je ove godine diljem svijeta. Impresivnom nizu prigodnih izložbi koje se bave njegovim i danas vrlo uticajnim radom pridružuje se još jedna na kojoj izlažu i naši umjetnici.
Velika studijska izložba pod nazivom 'Sloboda zvuka. John Cage iza Željezne zavjese' koja se bavi Cageovim utjecajem na umjetnost u zemljama centralne i istočne Europe otvorena je sovih dana u Muzeju Ludwig u Budimpešti.
Tijekom svoje karijere Cage je nastupao i predavao po cijelom svijetu. Posjetom zemljama koje su nekada bile iza tzv. 'željezne zavjese' i nastupima, na primjer na Muzičkom biennale Zagreb (1963.) ili na festivalu Varšavske jeseni (1964.) imao je veliki utjecaj ne samo na skladatelja već i na mnoge tada mlade umjetnike.
Kustosica izložbe Katalin Székely posebnu je pažnju posvetila Cageovim istočnoeuropskim putovanjima i vezama s lokalnim umjetničkim scenama. Kroz djela suvremenih umjetnika iz zemalja srednje i istočne Europe prikazan je njegov značaj u kreiranju suvremene likovne scene.
Prisutnost Johna Cagea u Hrvatskoj neraskidivo je vezana za Muzički Biennale Zagreb, internacionalni festival koji je 1961. godine utemeljio kompozitor Milko Kelemen. Već na prvom biennalu Ensemble für Neue Musik iz Köln pod ravnanjem Mauricija Kagela i solistom Davidom Tudorom izvodi Cageov 'Koncert za klavir'. Na drugom bijenalu 1963. godine na danas povijesnom 'Noćnom koncertu eksperimentalne muzike' u Dvorani Istra John Cage je osobno dirigirao izvedbom svojih djela 'Atlas Eclipticalis' i 'Zimska muzika'. Taj koncert i Cageov boravak u Zagrebu predstavljaju jedan od ključnih događaja važnih za internacionalizaciju do tada relativno zatvorene kulture. Iz kasnijih izjava i intervjua poznato je da je Tomislav Gotovac prisustvovao koncertu. Prilikom boravka u Zagrebu Cage je posjetio atelje slikara Marijana Jevšovara kojom prilikom je komentirao njegovo djelo 'Siva površina'. Jednu večer Cage je, zajedno s većom grupom muzičara, plesača i umjetnika, proveo na zabavi u ateljeu slikara Ive Gattina. Više od dva desetljeća kasnije Cage je ponovo boravio u Zagrebu prigodom svjetske praizvedbe njegovog djela 'A Collection of Rocks' na 14. Muzičkom bijenalu 1985. godine.
Na izložbi je predstavljen rad nekoliko hrvatskih umjetnica i umjetnika. Za slikarski opus Ive Gattina i Marijana Jevšovara karakteristično je istraživanje graničnih fenomena u slikarskom mediju, redukcija boje u monokromnu površinu i težnja prema anti-slici, a time i bliskost s tišinom u djelima Johna Cagea. Tomislav Gotovac je u filmu 'Prije podne jednog fauna' (1963.) strogo strukturirao odnos kamere, slike na ekranu i zvučne podloge koju u formi ready-madea preuzima iz filmova Jean-Luc Godarda i Georgea Pala, dok je u središnjem bloku film ostavio bez zvuka. 'Akcija 100 (Fučkanje)' je zvučno-scensko djelo izvedeno u centru Zagreba u okviru Muzičkog bijenala 1979. godine prema Gotovčevoj 'partituri' i uz pomoć 100 izvođača, a završeno je u umjetnikovim skidanjem i intervencijom milicije.
Princip ready-madea koji je inovacija Marcela Duchampa podjednako je bitan i u Gotovčevom radu kao i Cageovim djelima. Izložena djela Sanje Iveković i Ivana Ladislava Galete ukazuju na različite mogućnosti upotrebe zvuka u kreativnom procesu i duboko ukorijenjenu prisutnost Cageove teorije i praksi u radu suvremenih umjetnika.
Dijela hrvatskih umjetnika za ovu izložbu posudili su sami autori, Muzej suvremene umjetnosti, Zbirka Filip Trade, Sarah Gotovac i obitelj Ive Gattina. Prikazivanje filmova Tomislava Gotovca realizirano je u suradnji s Institutom Tomislav Gotovac i Hrvatskim filmskim savezom.
U radu internacionalnog savjetodavnog odbora izložbe sudjelovalo je više stručnjaka, među kojima i akademik Nikša Gligo, muzikolog i Darko Šimičić, istraživač u Institutu Tomislav Gotovac, Zagreb.
