Preseljenjem u novu zgradu Hrvatski povijesni muzej (HPM) napokon će dobiti optimalne uvjete za svoje djelovanje, te prvi puta nakon 170 godina predstaviti svoj stalni postav javnosti.
'Uskoro će se navršiti 170 godina od prve prezentacije muzejskih zbirki javnosti, a nacionalni povijesni muzej nije nikad postavio stalni postav jer nije imao prostor za njegovo ostvarenje, te je do danas ostao neostvaren muzej', kazala je za Hinu ravnateljica HPM-a Ankica Pandžić.
Preseljenje HPM-a iz sadašnjih neadekvatnih prostora u Matoševoj ulici na zagrebačkom Gornjem gradu u neorenesansnu zgradu bivšeg TDZ-a u donjogradskom kompleksu omeđenom Klaićevom, Hochmanovom i Jagićevom ulicom projekt je vrijedan ukupno 230 milijuna kuna, koji Ministarstvo kulture najavljuje kao prioritet svoje kulturne politike u ovoj godini.
Hrvatski povijesni muzej svoju djelatnost trenutno obavlja na dvije lokacije u Zagrebu, u baroknoj palači u Matoševoj 9 i u Meštrovićevu paviljonu na Trgu žrtava fašizma b.b. Ukupna površina prostora kojim muzej danas raspolaže iznosi 3 tisuće četvornih metara, a dvije trećine toga prostora zauzimaju čuvaonice muzejske građe.
Novi prostor HPM-a ukupne površine oko 9,7 tisuća četvornih metara, nakon provedbe rekonstrukcije i prenamjene objekta za muzejsku djelatnost omogućit će optimalno funkcioniranje muzeja i kvalitetno izvršavanje temeljnih zadaća muzejske djelatnosti, ističe Pandžić.
Puno će se toga promijeniti u novim uvjetima rada: muzej će dobiti suvremeno opremljene i građi primjerene muzejske depoe, restauratorske radionice za zaštitu muzejske građe, 350 četvornih metara prostora za povremene izložbe, primjerenije uvjete rada za zaposlenike muzeja i korisnike muzejske građe kao i za sve posjetitelje muzeja.
No, ono što je možda najvažnije je prostor od 2,5 tisuće četvornih metara za prezentaciju stalnog postava u kojemu će se konačno ostvariti njegovo 'neostvareno poslanje', kazala je ravnateljica te institucije.
Stalni postav radnog naslova 'Od doseljenja do osamostaljenja' Ministarstvo kulture stajat će 25-30 milijuna kuna. HPM će u njemu prezentirati važne pojavnosti i procese u hrvatskoj povijesti i kulturi od ranog srednjeg vijeka do suvremenosti, s naglaskom na razdoblje novije povijesti, a posebice na 19. i 20. stoljeće, otkriva Pandžić.
Muzejska građa HPM-a broji gotovo 300 tisuća predmeta, sistematiziranih u sedamnaest muzejskih zbirki. Građa datira od srednjeg vijeka do suvremenosti, odnosno, od sredine 11. stoljeća do prvog desetljeća 21. stoljeća.
U svim muzejskim zbirkama ima predmeta 'nulte' kategorije, građe koja pripada hrvatskoj kulturnoj baštini neprocjenjive vrijednosti. Kao neke od najreprezentativnijih predmeta u fondu muzeja Pandžić izdvaja neorenesansnu 'Rimljanku s lutnjom' Vjekoslava Karasa, koja je Muzeju darovana 1847. i koja desetljećima krasi svečanu dvoranu barokne palače u Matoševoj 9.
'Zatim, tu je instalacijska zastava bana Josipa Jelačića s grbovima Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije iz 1848. (preteča hrvatske državne zastave), te banska žezla - žezlo bana Ignjata Gyulaya iz 1806. i žezlo bana Franje Vlašića iz 1832.', dodaje.
Najstariju muzejsku građu HPM-a nalazimo u Zbirci oružja (mačevi iz 11. stoljeća) i u Zbirci kamenih spomenika (kapiteli i konzole iz zagrebačke katedrale, grbovi zagrebačkih biskupa 13.-14.stoljeće). Po reprezentativnosti i po brojnosti muzejske građe najbolje je dokumentirano razdoblje 19. i 20. stoljeća, a Muzej u svojem fundusu ima i predmete koji pripadaju razdoblju Domovinskog rata.
'Težimo cjelovitom ostvarenju nacionalnog povijesnog muzeja, ustanove koja će biti referentno mjesto za brojna pitanja i problematiku hrvatske povijesti. Preseljenjem će muzej po prvi puta dobiti prostor koji će omogućiti izvršavanje edukativne funkcije i cilja njegova javnog djelovanja – obrazovanja djece, omladine i građanstva i upoznavanja prošlosti vlastitog naroda', zaključila je Pandžić.
(Hina)
