Povodom stote obljetnice rođenja Benjamina Brittena, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku i riječki HNK Ivana pl. Zajca postavit će djelo ovog izuzetnog engleskog skladatelja na kazališne daske. Hrvatska praizvedba komorne opere 'The Turn of the Screw' održat će se u Šibeniku, 26. rujna, s početkom u 20 sati. Riječka premijera predstave održat će se u listopadu.
vrijeme: 26.09.2013. 20 h
mjesto: Šibenik, HNK, Kralja Zvonimira 1
Pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević Orešković i u režiji Ozrena Prohića te uz orkestar od 14 glazbenika riječke Opere, solističke uloge tumače: Marijana Prohaska, Marko Fortunato, Sven Jagarinec (solist Pjevačkog zbora Zagrebački dječaci), Martina Klarić, Nera Gojanović Kljajić u alternaciji s Vanjom Zelčić, Vedrana Šimić i Anamarija Knego u alternaciji te Sergej Kiselev.
Scenografiju potpisuju Dalibor Laginja i Ozren Prohić, kostimogafiju Sara Lovrić Caparin, svjetlo Zoran Mihanović, a video projekcije Ivan Faktor. Asistentica redatelja Snježana Abramović Milković zadužena je i za scenski pokret.
Benjamin Britten (1913. - 1976.) prvi je skladatelj nakon Purcellova vremena koji je ponovo pobudio interes svjetske glazbene javnosti za englesku glazbu. Njegovo stvaranje odlikuje se, kako invencijom i originalnošću, tako i uravnoteženošću i blještavom skladateljskom tehnikom. Njegove su opere ostvarenja snažnog glazbeno-psihološkog izraza, zanimljivog stila i zaokružene forme.
Komorna opera 'The Turn of the Screw' (Okretaj zavrtnja) nastala je prema libretu Myfanwy Piper i noveli Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskome bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno balansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Sama radnja ovog djela ostavlja mnoga pitanja otvorena. Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, ali i svoje seksualnosti, Britten i James su uspjeli napraviti provokativno, dekadentno u glazbenom smislu, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja "hommage" pričama o duhovima.
