Preskočite na glavni sadržaj

Hrvatska književna revija 'Marulić' br. 3/2011.

Novi broj hrvatske književne revije 'Marulić' broj 3/2011., koju od prošloga broja uređuje književnik i povjesničar Đuro Vidmarović, objavilo je Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima iz Zagreba. 
vrijeme: 12.09.2011.
url: http://www.hkd-sv-jeronima.hr
 
"Nećemo književnost kršćanskoga nadahnuća stavljati u geto", izjavio je Vidmarović dodavši kako će "Marulić" biti široka i otvorena revija za sve ono što se naziva transcendencijom.
 
Istaknuo je kako je otvoren za takve teme bez obzira na konfesionalnu pripadnost, naravno, ukoliko doprinose bogatstvu, raznolikosti i uzdizanju hrvatske književnosti, morala i etike.
 
Dodao je kako će prevođenjem nastojati uspostaviti most s književnošću kršćanskoga nadahnuća u drugim narodima i drugim kršćanskim konfesijama.
 
Na upit kakva će uređivačka politika revije biti u odnosu na "Marulića" iz 80-ih godina, kad je časopis otvarao mnoge povijesne i književno-kulturne teme, Vidmarović je napomenuo kako je tada časopis otvarao obzorja slobode te da će se sada posvetiti podizanju kakvoće umjetničkih i znanstvenih radova.
 
U hrvatskoj književnoj reviji "Marulić" broj 3/2011. (224 str.) objavljeni su prilozi iz poezije, proze, povijesti hrvatske književnosti, povijesti glazbenoga stvaralaštva, povijesti, arheologije, prilozi o svjedocima vremena, strane književnosti te književni prikazi, osvrti i prosudbe, a na kraju su polemike i reagiranja.
 
Kao posebnost broja, pod naslovom "Prvine" objavljeni su poetski uradci suvremenoga hrvatskog pjesnika kršćanskog nadahnuća Ivana Goluba, nastali u vremenu od 1951. do 1971., a najveći dio njih, kako se navodi, do sada nije bio poznat široj javnosti, a glavni urednik smatra kako će njihovo objavljivanje baciti novo svjetlo na Golubov književni opus.
 
U novom broju povjesničarka književnosti Katica Čorkalo Jeremić piše o djelu Mare Švel Gamiršek, Juraj Kolarić o početcima hrvatske demokracije, Nada Šarić-Rosandić o sjećanjima veleposlanice iz emigracije, a o židovskom identitetu govori tekst Marca Chagalla "Da nisam Židov bio bih sasvim drukčiji umjetnik". (Hina)