Od kada se pojavio na likovnoj sceni ranih devedesetih pa sve do danas, Hari Ivančić sustavno je gradio i gradi svoju likovnu poetiku, označivši ju izborom teme i osobitošću gotovo klasičnog slikarskog idioma. To su njegove osobne i stvaralačke konstante: tematsko-motivski fokus Istra i enformelistička gradivnost slike.
Od delikatne asocijativno-simboličke ikonike ranih devedesetih, do današnje slikarske sinteze u kojoj od mimezisa ostaje samo monumentalna dinamička konfiguracija crvenih, bijelih i sivih oranica koje ritmički, poput molitve idu gore, u nebesa. Ta dosljednost u izboru teme i u izboru slikarske materije kod Harija se sustavno i polagano mijenjala, promišljeno, zrijući u duhu autora. Upravo zato Hari Ivančić izrazit je primjer slikara koji je izrastajući iz zavičajnog mikrotoposa dokučio univerzalna značenja ostvarivši ih suvremenim izrazom velike sugestivnosti.
Na prvi pogled reducirana paleta u sebi nosi svu slojevitost enformelističke gradivnosti. Ne samo materičke, već i one višeznačenjske, kolorističke. U tom stvaralačkom prosedeu sažimanje iskaza i izraza, autor u biti rabi radikalan, a mek redukcionistički princip. Od 'primarne' zavičajnosti ostaje na slici tek daleka asocijacija na trobojnost istarskoga tla, dok je u interpretaciji najvažnija ona unutarnja tektoničnost koja u pravilnim i naizmjeničnim ritmovima sintetizira njegovu odu ljepoti zemlje.
Hari Ivančić rođen je 1967. u Pazinu. Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn /odjel grafike/ završio je u Zagrebu. Godine 1994. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Grupno izlaže od 1989. u zemlji i inozemstvu. Od 1990. priredio je preko 30 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, Sloveniji i Švicarskoj. Od 1997. dobitnik je preko 20 grand prix-a, prvih nagrada, otkupnih i sponzorskih nagrada na grožnjanskom, piranskom, vodnjanskom ex tempore, te na rovinjskim tradicionalnim likovnim manifestacijama, Likovnoj koloniji i Grisiji. O njegovom stvaralaštvu pisali su ugledni povjesničari umjetnosti: Nataša Šegota Lah, Gorka Ostojić Cvajner, Mladen Pejaković, Tonko Maroević, Igor Zidić, Branka Hlevnjak i drugi. Član je HDLU-a Istre, Rijeke i Zagreba, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Živi i radi u Buzetu.
