Godišnji simpozij HFD-a posvećen J. J. Rousseauu

Ime Jean-Jacquesa Rousseaua (1712.–1778.) može se, bez ikakve sumnje, uvrstiti u red mislitelja koji su obilježili povijest zapadnjačke filozofije i kulture uopće. Tome u prilog govori činjenica da je njegovo djelo, i nakon gotovo dva i pol stoljeća od njegove smrti, predmetom izučavanja filozofije i drugih znanosti, inspiracija u filozofijskim, sociologijskim, politologijskim,  pravnim,  teologijskim,  pedagogijskim,  antropologijskim  i inim analizama i promišljanjima, kao i referentna točka u općeteorijskim i općekulturnim raspravama u kojima se pojavljuju rusoovski  koncepti  i rusoovski duh.

Povodom tristote godišnjice Rousseauova rođenja, Hrvatsko filozofsko društvo se pridružuje brojnim europskim i svjetskim institucijama koje organiziraju znanstvene i stručne skupove s ciljem da se osvijetli Rousseauov doprinos filozofiji i kulturi. No, naša namjera nije puka komemoracija uz ovaj datum, jer bi to bilo u proturječju s kritičkom, pa i subverzivnom orijentacijom koja je svojstvena samome Rousseauu. Ovim skupom nastojimo, s jedne strane, okupiti proučavatelje i proučavateljice Rousseaua koji će se osvrnuti na bitne aspekte njegova djela, a s druge strane, znanstvenike i znanstvenice različitih profila koji u Rousseauu pronalaze motivaciju za promišljanje pitanja važnih u njihovim područjima te aktualnih problema s kojima se suočavamo. Pored toga, do izražaja će doći i razmatranja povijesno-kulturnog konteksta u kojemu je Rousseauovo djelo nastajalo i vršilo utjecaj (prije svega prosvjetiteljstva, predrevolucionarnog razdoblja i Francuske revolucije), a simpozij uključuje i one autore i autorice čiji se interesi ne dotiču izravno Rousseaua ili njegova vremena, ali se problematika kojom se oni bave može smatrati »rusoovskom« i »prosvjetiteljskom«, bilo da je rasprava o njoj zacrtana od strane Rousseaua i drugih (anti)prosvjetitelja ili je kod njih na upečatljiv način obrađena.

Naslovna tema simpozija ima u vidu sve navedeno, jer se Rousseauovo djelo i  poticaji  koji  dolaze  iz  njega mogu uokviriti pojmovima prirode, društva i politike, iako se time, dakako, ne iscrpljuje bogatstvo koju nam Rousseauova misao i danas pruža. Tročlana tematska struktura naznačena naslovom simpozija implicira pojmove ljudske naravi i dostojanstva, kulture i civilizacije, morala i etike, društva i države, odgoja i obrazovanja, slobode i odgovornosti, razuma i osjećaja, znanosti i umjetnosti, filozofije i religije, napretka i dekadencije, prosvjetiteljskih i anti-prosvjetiteljskih tendencija, itd. Također, na podlozi naznačenoj kako naslovom skupa tako i povodom koji se naš skup organizira, razmatrat će se odnos Rousseaua i njegovih suvremenika, sumišljenika i oponenata, kao i drugih autora čija su se djela, na ovaj ili onaj način, odnosila spram Rousseaua. Posebno valja istaknuti izlaganja koja tematiziraju načela, funkcioniranje i proturječja suvremene demokracije, što je pitanje koje ima status urgentnoga, a Rousseauova etičko-socijalno-politička razmišljanja tu mogu biti od velike orijentacijske važnosti.

Za razliku od onih skupova koji će biti fokusirani isključivo na Rousseauov život i djelo ili čak jedan njegov aspekt, simpozij Priroda – društvo – politika okuplja ne samo eksperte i ekspertice za Rousseaua te filozofe i filozofkinje, nego i stručnjake i stručnjakinje iz područja sociologije, pedagogije, politologije, prava, teologije, kulturologije, psihologije, antropologije, mediologije, te književnosti i drugih umjetnosti. Uvjereni smo da će svi oni dati značajan doprinos diskusiji o Rousseauu, prosvjetiteljstvu i njihovu nasljeđu, te da će se Hrvatsko filozofsko društvo, vjerno svojoj tradiciji, još jednom potvrditi kao medij interdisciplinarne i pluriperspektivne suradnje različitih pristupa oko važnih i aktualnih tema.

(Doc. dr. sc. Hrvoje Jurić, predsjednik Organizacijskoga odbora simpozija 'Priroda – društvo – politika')
 
Opširnije