Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg i ove godine aktivno sudjeluje u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja i Europske noći muzeja, koji će se u Bosni i Hercegovini održati u subotu, 17. svibnja 2025. godine.
vrijeme: 17.05.2025. -
mjesto: Široki Brijeg
Ovogodišnja globalna tema, koju je odredio Međunarodni savjet za muzeje (ICOM), glasi
„Budućnost muzeja u zajednicama koje se brzo mijenjaju“, a poziva na promišljanje o ulozi muzeja u suvremenom društvu. U vremenu sveprisutnih promjena, muzeji su pozvani da budu pokretači dijaloga, inovatori, čuvari identiteta te mostovi između prošlosti i budućnosti.
Tema Međunarodnog dana muzeja 2025. godine usklađena je s programom 27. Generalne konferencije ICOM-a, koja će se u studenom održati u Dubaiju, a naglasak stavlja na tri ključne podteme:
- očuvanje i interpretaciju nematerijalne baštine,
- angažman i osnaživanje mladih,
- te prilagodbu i korištenje novih tehnoloških mogućnosti.
Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg, koji od 2017. godine kontinuirano sudjeluje u ovoj međunarodnoj manifestaciji, ove godine obilježava događaj izložbom
"Prostranstva" akademskog umjetnika
Josipa Mijića, .
Izložba donosi niz apstraktnih animacija koje istražuju granice percepcije prostora, tehnologije i duhovnosti, pozivajući posjetitelje na osobno promišljanje o suvremenom svijetu i njegovim promjenama.
'Izuzetna mi je čast podijeliti s vama uvodne riječi za PROSTRANSTVA, novu samostalnu izložbu dr. art. Josipa Mijića - umjetnika i istraživača koji svojim djelovanjem već godinama pomiče granice digitalne umjetnosti, spajajući računalnu estetiku s dubokim konceptualnim promišljenjem. U središtu ovog ciklusa nalazi se promišljanje algoritamske logike, vizualne poezije i vremenskih mijena - trokut koji smješta PROSTRANSTVA u nasljeđe vremenski utemeljene generativne umjetnosti, dok istodobno predstavlja jedinstven doprinos suvremenoj vizualnoj kulturi.
Ciklus obuhvaća niz vertikalno orijentiranih video-instalacija koje se generiraju uz potporu umjetne inteligencije. Svaka video-kompozicija otvara kontemplativni prostor - uvid u matematičku logiku koja se postupno razvija. U središtu svakog rada nalazi se vizualna struktura u neprestanoj preobrazbi, koja se mijenja u stvarnom vremenu, ukorijenjena u simetriji mreže. Te pulsirajuće forme, nalik apstraktnim konstelacijama ili neuronskim vezama, neprekidno se reorganiziraju, podsjećajući na nevidljivu arhitekturu - možda onu oblikovanu prostim brojevima ili kodiranim algoritmima - koja mapira nespoznatljivu logiku digitalnog uma.'
—Zlatan Filipović
