Prof. Peter Sloterdijk u ovom djelu slika filozofske temperamente od antike do dvadesetoga stoljeća, otvarajući time novi pristup majstorima filozofskog mišljenja. Knjigu je s njemačkog prevela prof. Nadežda Čačinovič.
vrijeme: 19.07.2011.
Nazvavši knjigu 'Filozofski temperamenti', Sloterdijk je htio naglasiti da je tu riječ o portretima filozofa, dakle, autor ne ispisuje povijest filozofije, nego daje prikaz posebnosti mišljenja koje je uvijek vezano i uz osobu. Očito je kako naslov ovdje ponuđene zbirke aludira na poznatu Fichteovu rečenicu: to kakvu ćemo filozofiju izabrati ovisi o tomu kakvi smo ljudi. 'Nadam se da sam kratkim analizama koje slijede', kaže autor u predgovoru, 'pokazao kako je raspon filozofskih temperamenata mnogo širi od tipologijske suprotstavljenosti kukavnih i ponosnih subjekata.'
Peter Sloterdijk u ovom djelu slika filozofske temperamente od antike do dvadesetoga stoljeća (riječ je o Platonu, Aristotelu, Augustinu, Brunu, Descartesu, Pascalu, Leibnizu, Kantu, Fichteu, Hegelu, Schellingu, Schopenhaueru, Kierkegaardu, Marxu, Nietzscheu, Husserlu, Wittgensteinu, Sartreu i Foucaultu), otvarajući time novi pristup majstorima mišljenja na Zapadu. Njegove sjajne zdravice savršen su način stvaranja ovisnosti o filozofiji.
Peter Sloterdijk (1947.), cijenjeni njemački filozof, rektor je Visoke škole za oblikovanje u Karlsruheu, gdje je bio profesor filozofije i teorije medija. Sloterdijk, moderator emisije Filozofski kvartet na njemačkoj javnoj televiziji (zajedno s Rüdigerom Safranskim), 2001. godine dobio je Nagradu „Christian-Kellerer“ za budućnost filozofske misli, a 2005. godine prima Nagradu "Sigmund Freud" za znanstvenu prozu. Napisao je više knjiga, među kojima su Kritika ciničnog uma, Sfere I-III, Srdžba i vrijeme, Mistična svjetska književnost, Doći na svijet, dospjeti u jezik itd.
'Riječ je o povijesti filozofije koja je zaoštrena, ispovjedna, osobna. Dakle, o nečemu što nedostaje.'
(
Süddeutsche Zeitung)
