Feministička kritika proizvodnje znanja

Voditelji seminara:
- Rada Borić, Centar za ženske studije, Zagreb, rada.boric@zenstud.hr
- Renata Jambrešić Kirin, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb renata@ief.hr
- Jasmina Lukić, Central European University, Budimpešta lukicj@ceu.hu
- Durre S. Ahmed, Centre for the Study of Gender and Culture, Lahore, Pakistan, durresahmed@gmail.com

U svijetu radikalnih političkih, društvenih i gospodarskih promjena, postaje sve hitnije istražiti strukturne odnose moći i znanja iz feminističke i transnacionalne perspektive. Žene su dugo bile isključene iz akademskog i javnog života, što je razlog zašto su osobito osjetljive na pitanja povezana s proizvodnjom znanja i moći, strategijama osnaživanja i načinima uspostavljanja javne agende.

Žensko znanje važan je resurs ne samo za njihov diskurzivni govor, već i kao sredstvo za mobilizaciju protiv (ne)vidljive moći u neoliberalnim kapitalističkim društvima, njezine nedosljednosti i diskriminacije, nepravde, izdvajanja, dislokacije i diskreditacije izdvojenih, buntovnih glasova.

Feministice s europske margine trgnule su se zbog potrebe da djeluju i ponovno osmisle svoju perifernu poziciju kao produktivnu, fleksibilnu i transgresivnu epistemičku zonu koja može stimulirati nove humanističke koncepte i vrijednosti. Upravo zato postavljaju osnovno pitanje: Da li su eksperimentalna kvaliteta znanja i emancipatorsko znanje jedina dva načina izazivanja duboko ukorijenjenih nejednakosti unutar akademije i izvan nje? Da li su kritičari postkolonijalnog razloga i kritike kapitalističke proizvodnje centra, (polu)periferije i margine i dalje korisni za razumijevanje načina na koji akademski stručnjaci i intelektualni autoriteti djeluju u 'likvidnim društvima'? Da li je istraživanje participatorskog djelovanja odlučujuće za proizvodnju feminističkog znanja nasuprot stručnim centrima, od kojih oba govore za druge i tvrde da su objektivniji, ili trebamo novu pedagogiju odozdo (G. C. Spivak).

Osnovne teme za raspravu:
- kako (re)aktivirati kritičku feminističku epistemologiju kroz jačanje veza između pedagogije, umjetničkih praksi i aktivizma;
- kako polagati pravo na feminističku intelektualnu baštinu koja promiče pluralizam, drugotnost i emancipaciju, te ju popularizirati;
- kako kombinirati ženske studije lokalnih / regionalnih fenomena s studijima transnacionalnih procesa;
- kako kritički pristupiti različitim razvojima ženskih / rodnih studija unutar sveučilišnih sustava u centralnoj i istočnoj Europi i drugim regijama svijeta;
- kako strateški koristiti socijalistička, (neo)marksistička, radikalna i nova materijalistička gledišta kako bi se suprotstavilo duboko ugrađenom kapitalističkom sustavu hijerarhije, nejednakosti distribucije i razmjene;
- kako skinuti čari s termina partnerstvo, suradnja, konzultacija i participacija koji se krivo koriste u diskursu krosektorskog partnerstva između vlada, akademija, civilnog društva i privatnog sektora (V. Schubert);
- kako se boriti protiv fenomena agnotism ili agnotologic capitalism, kapitalizma koji se sustavno bazira na proizvodnji i održavanju neznanja (M. Betancourt);
- kako potaknuti dekolonijalne agense u kontekstu globalne kolonijlanosti i 'izgubljenog drugog svijeta' (M. Tlostanova).

Seminar je namijenjen postdiplomskoj razini, osobito mladim znanstvenicima i postdiplomskim studentima koji se bave ženskim studijima, transnacionalnim studijima, filozofijom, sociologijom, postkolonijalizmom ili antropologijom. Seminar je ograničen na 25 sudionika (15 studenata) kako bi se osigurao prostor za diskusiju, seminarski rad i studentske prezentacije.

Sudionici sami snose troškove putovanja, smještaja i hrane, a za sudionike iz centralne i istočne Europe dostupne su financijske potpore. Kotizacija iznosi 40 €. Radni jezik je engleski.

Za sudjelovanje potrebno je poslati kratki opis interesa i životopis na international@zenstud.hr. Pod predmet navesti IUC Dubrovnik 2013.