U zagrebačkom Gradskom kazalištu 'Žar ptica' uskoro će zaživjeti basne drevnog grčkog pripovjedača Ezopa u predstavi 'Ezop: Basne' autorskog dvojca Ksenije Zec i Saše Božića čija je premijera zakazana za utorak, 25. ožujka, u kojoj autori polaze od ideje da basne pisane prije više tisuća godina još uvijek predočavaju iskustvo suvremenog života.
vrijeme: 25.03.2014.
mjesto: Zagreb; GK Žar ptica, Bijenička 97
Transkribirajući drevne basne u život današnje djece, predstava poseže za transformativnom moći sadržanom u životinjskim licima koja govore, služeći se tom tehnikom kako bi se na različite načine opisali ljudski napori i slabosti.
Kako se ističe u najavi, zamišljena je kao vedra i zabavna predstava koja ne štedi djecu od često okrutnih uvjeta koji postoje u svijetu (kroz životinje personificiranih) odraslih. "Smještena je u apstraktni, svevremenski prostor u kojem vladaju zakoni ljudske igre, a nastoji animirati djecu svim elementima tjelesne glumačke vještine: animacijom odjeće, mimom, karakternim studijama životinja, teatrom objekta, koreografijom mizanscena itd.", dodaje se.
Životinje koje će govoriti u toj predstavi protagonisti su basni "Vuk u janjećoj koži", "Kornjača i zec", "Vuk i ždral", "Guska sa zlatnim jajima", te "Cvrčak i mrav", a interpretirat će ih glumci Matija Čigir, Nataša Kopeč, Ante Krstulović, Anđela Ramljak, Berislav Tomičić, Drago Utješanović i Filip Vidović.
Basne je adaptirao Božić, koreografiju su napravile Petra Hrašćanec i Ksenija Zec, scenografiju i kostimografiju osmislila je Zdravka Ivandija, glazbu potpisuje Damir Šimunović, a za svjetlo se pobrinula Vesna Kolarec.
Starogrčki basnopisac Ezop živio je u šestom stoljeću prije naše ere. Pod njegovim imenom do danas se očuvalo oko četiristotinjak basni, koje karakterizira jednostavnost i humor protkan alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima. Vješto se koristeći starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode, Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu, davši joj oblik dramski komponirane kratke priče s poučnom poantom, koja je često dodana na koncu i u obliku posebne poruke. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta ali mnogima su protagonisti i biljke, predmeti, pojmovi, ljudi pa čak i bogovi. (Hina)
