Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), kojemu je primarna zadaća ostvarivanje zajedničkih interesa i prava književnih prevodilaca te kontinuirani rad na podizanju razine hrvatskoga prevodilaštva, u nedjelju, 11. studenoga obilježava 60. godišnjicu postojanja.
vrijeme: 11.11.2012.
DHKP svojim radom nastoji promicati prava prevoditelja i vidljivost književnog prevoditelja kao jednoga od nositelja matične kulture, ali i podsjećati prevoditelja na obvezu da hrvatskom čitatelju omogući doživljaj strane književnosti kroz prizmu nenametljivog i umjetnički vrijednog prijevoda, rekla je za Hinu predsjednica Upravnog odbora DHKP-a Petra Mrduljaš Doležal.
"DHKP svojom aktivnošću nastoji djelovati kao svojevrstan 'jamac kvalitete', koji se u bujici nekritične hiperprodukcije zalaže za stručnost i vjernost izvorniku, iz osjećaja odgovornosti prema autoru i čitatelju", dodala je.
Proteklih godina DHKP je pokrenuo niz projekata kao što su Zagrebački prevodilački susret, radionice književnog prevođenja i izložba "Od izvornika do prijevoda", a pokreće i nove kao što su prevodilačka kuća, tribina Translatio, radionica Vice-Versa i obilježavanje Dana kulturne raznolikosti.
Dugoročno, sudjelovanjem u djelovanju Europskog savjeta udruga književnih prevodilaca
CEATL i u radu Europske platforme za književno prevođenje
PETRA, DHKP nastoji unaprijediti hrvatsko prevodilaštvo u skladu s europskim smjernicama jer se književni prevoditelji u cijeloj Europi suočavaju sa začudno sličnim poteškoćama, ističe predsjednica UO DHKP-a.
Kada je riječ o pitanju "vidljivosti" prevoditelja u javnosti, Petra Mrduljaš Doležal napominje da u Hrvatskoj borba za svijest javnosti o književnom prevoditelju počinje od elementarnog zahtjeva da njegovo ime bude navedeno kad god se govori o prevedenoj knjizi. "Iznenađuje koliko se izdavača i novinara oglušuje na taj jednostavan i samorazumljiv zahtjev", upozorava i podsjeća da je hrvatsko zakonodavstvo to pitanje reguliralo Zakonom o autorskim i srodnim pravima, po kojemu je "osoba koja javno koristi autorsko djelo dužna pri svakom korištenju naznačiti autora".
"Podsjećanjem medija i izdavača na tu obvezu Društvo nastoji postići da taj članak Zakona prestane biti samo mrtvo slovo na papiru, a to je dugoročan plan jer polazi od senzibilizacije zakonodavaca, izdavača, kritičara i organizatora književnih manifestacija. Prevoditeljeva je nevidljivost duboko ukorijenjena u doživljaju njegova rada. Od njega se, naime, tradicionalno očekuje da bude nevidljiv, da 'propusti' glas autora u drugi jezik sa što manje uplitanja. Zanemaruje se, međutim, kreativni aspekt prevođenja, činjenica da prevoditelj piše djelo iznova, na što šarmantno podsjeća CEATL-ova čestitka za Međunarodni dan prevodilaštva koja glasi: Tko je napisao VAŠEG Shakespearea?", ističe Mrduljaš Doležal.
Osvrnuvši se i na današnji položaj književnih prevoditelja, predsjednica UO DHKP-a upozorila je da je "stanje danas gore nego proteklih godina jer književni prevoditelji dijele sudbinu svih koji u Hrvatskoj žele živjeti od vlastita rada: honorari su poražavajuće mali i ne odražavaju prevoditeljevo školovanje, kako ono ovjenčano diplomom tako ni ono cjeloživotno u koje prevoditelji ulažu golem napor iz projekta u projekt, kao ni uložen istraživački rad ni razinu umjetničke invencije".
Dugoročno, upozorava, takvo bi stanje moglo dovesti do svojevrsnog "odljeva mozgova", možda čak i doslovno s obzirom na poziv boljim prevoditeljima da karijeru nastave u institucijama EU-a u Bruxellesu. "Prevoditeljski mozgovi, nažalost, bit će se prisiljeni preliti u neka druga zanimanja koja će im pružiti kakve-takve prihode, a prevodilaštvo će onda valjda postati hobi dokoličara i zanesenjaka. A ne bih rekla da je to plodno tlo za sustavan razvoj te zahtjevne struke", napominje.
Osnivačka skupština DHKP-a održana je 11. studenoga 1952. i na njoj su utvrđeni temeljni zadaci Društva te je izabran Upravni odbor u kojemu su bili Gustav Krklec, Roman Šovary, Jerka Belan, Radovan Ivšić, Iva Adum, Ivo Frangeš, Zlatko Gorjan, Berislav Grgić, Ivo Hergešić, Ljudevit Jonke i Tone Potokar.
Godine 1994. DHKP je primljen u krovnu europsku književnoprijevodnu asocijaciju, Europsko vijeće udruženja književnih prevodilaca (Conseil Européen des Associations des Traducteurs Littéraires – CEATL).
DHKP redovito sudjeluje u kulturnim projektima vezanim uz književnost i kulturu poput Interlibera i Noći knjige, a ove će godine prvi put sudjelovati i na pulskom Sa(n)jam knjige. DHKP od 2007. organizira izložbe prijevoda svojih članova, a u okviru svoje izdavačke djelatnosti objavljuje vrijedna djela stranih književnosti u prijevodu svojih članova te stručne knjige raznih profila (npr. bibliografija Strana književnost u hrvatskim prijevodima 1945-85.), i sudjeluje u prijevodnim projektima drugih nakladnika.
DHKP, koji danas ima više od 220 članova, svake godine dodjeljuje nagradu "Josip Tabak" za najbolji književni prijevod u protekloj godini kao i nagradu za životno djelo. (Hina)
