Dodjela Demetrove nagrade za životno djelo Mladenu Martiću

Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu Ivana Slunjski (predsjednica povjerenstva), dr. sc. Martina Petranović i dr. sc. Višnja Kačić Rogošić, na sjednici održanoj 28. travnja 2025. donijelo je odluku da se Demetrova nagrada za životno djelo Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa 2025. godine dodijeli uvaženom članu Društva, kazališnom kritičaru i uredniku, dramaturgu i književnom prevoditelju MLADENU MARTIĆU. Nagrada se sastoji od povelje i skulpture Martina Babića te novčanog iznosa.
 
OBRAZLOŽENJE
 
Mladen Martić praktičar je širokog spektra čije se neumorno profesionalno djelovanje ne može s lakoćom i bez propusta sažeti u prigodni tekst. Svoje životne pozive naime počinje razvijati već tijekom studentskih dana odabirom studija polonistike koji će mu otvoriti vrata prevodilačke profesije, ali i kritičarskim djelovanjem u različitim relevantnim omladinskim publikacijama, poput Poleta, ili tjednicima koji su razvijali istraživačko novinarstvo, poput Vjesnika u srijedu. Štoviše, uredništvu Studentskoga lista pridružuje se još ranih 1970-ih godina, preuzimajući njegovu kazališnu rubriku u vrijeme kad se smatrao jednim od najkvalitetnijih tiskovina namijenjenih mladima. Utvrđenim putanjama koje će se plodno prepletati u njegovu profesionalnom životu od kasnih 1970-ih pridružit će i angažman u zagrebačkoj instituciji propitkivačkog kazališta - Teatru &TD - i to na mjestu dramaturga. Tako će Mladen Martić vrlo studiozno i posvećeno, velikim zahvatom i istraživačko-proizvodnim pogledom koji se prema kazalištu upućuje iz različitih perspektiva, a s osloncem u međupovezanim stručnim praksama prionuti afirmaciji svojih „zasluženih” tema, među kojima se svakako ističe učvršćivanje i daljnja izgradnja poveznica s poljskom kulturom i književnošću.
Novinarsko-kritičarski rad realizirat će u različitim medijima - radiju (u programu Radija Zagreb i Hrvatskoga radija) te televiziji (u programu Televizije Zagreb i Hrvatske televizije) - gdje će svoj urednički potpis utisnuti u više stotina emisija. Neće međutim napustiti ni časopisnu formu u kojoj će se predstaviti kao priređivač temata i prevoditelj dramskih tekstova te objavljivati različite priloge obilježene informiranošću koje ulijeva povjerenje i pitkošću koja tekst približava čitatelju. Uz kazališne kritike i recenzije kojima će popratiti i zbivanja na domaćoj sceni, ime Mladena Martića i tu će se vezati uz teatrološke preokupacije poljskom, ali i drugim slavenskim kazališnim scenama, primjerice slovačkom i ruskom, s kojih donosi uvide u teatrološku periodiku i alternativne prakse, prevodi problemske i izvještajno-analitičke tekstove, kao i razgovore s kazališnim umjetnicima, ili uspostavlja korisne povijesne i društveno-političko-kulturne paralele sa zbivanjima u Hrvatskoj.  
Dramaturško djelovanje, ponajprije u okviru Teatra &TD, kojemu će ostati vjeran sve do početka 1990-ih, prakticirat će i u okviru radija primjerice prilagodbom djela za izvedbu u formi radiodrame, a kazalištu će se vratiti gotovo dva desetljeća poslije na mjesto umjetničkoga savjetnika Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu. Oba su se praktična okruženja - radijsko i tetarsko - pokazala presudnima za njegov izbor prevoditeljske struke kojom se počeo baviti na nagovor kolega i, donekle iz nužnosti, a nastavio iz strasti. Pa, premda se posljednjih godina vrlo vrijedno i iznimnim tempom okrenuo proznim djelima (romanima, kratkim pričama, esejima, ali i autobiografskim tekstovima te reportažama), a nije mu strano ni prevođenje stripova, slikovnica i knjiga za djecu te s više naslova godišnje nastavlja poticati, informirati, bogatiti i uzbuđivati domaće recipijente, svoj impresivni prevoditeljski opus započinje upravo prijevodima drama, radiodrama i teatroloških priloga. Tako je s poljskoga jezika preveo više od četrdeset dramskih tekstova koji su tiskani u knjižnim i časopisnim izdanjima, ali su nerijetko odlazili i izravno na pozornice hrvatskih (pa čak i regionalnih) kazališnih kuća i manifestacija, u radijski i televizijski program. Zbog toga se Martićeva jezična umješnost i zagovaranje poljskih autora može pratiti i putem arhiva kazališnih repertoara, npr. Teatra &TD, Gradskog dramskog kazališta Gavella, Satiričkog kazališta Kerempuh te Dubrovačkih ljetnih igara, i teatrografije redatelja poput Tomislava Durbešića, Radovana Milanova, Miroslava Međimorca, Same M. Streleca ili Jasmina Novljakovića, koji su primjerice režirali Teroriste (I. Iredyńskog), Emigrante, Portret i Pješice (S. Mrożeka) ili nešto recentnije Četvrtu sestru (J. Głowackog) i Naš razred (T. Słobodzianeka). U njegovoj se interpretaciji u više desetaka uprizorenja igrao i/ili čitao i Z. Herbert, S. Grochowiak, T. Różewicz, T. Kołakowski, kao i W. Gombrowicz - jedan od njegovih omiljenih autora za čiji mu je prijevod proznoga djela Trans-Atlantik dodijeljena Nagrada Iso Velikanović - a uvjerenje o prevoditeljskoj samozatajnosti, ali i autonomiji u odnosu prema piscu djela reflektirala se i u dramskoj riječi.
„Danas je lako naučiti bilo koji strani jezik, ali vrlo teško hrvatski”, ustvrdit će ovaj znalac i nediskriminacijski čitatelj obuhvatnog literarnog interesa, koji prevodi i s ruskog i slovenskog jezika surađujući s ključnim hrvatskim nakladnicima. Mladen Martić stoga poseban napor ulaže u razvoj vlastitog, a posljedično i recipijentova lingvističkog bogatstva, posežući za mnogovrsnim dijalektima, povijesnim varijantama jezika i jezičnim nasljeđima te otkrivajući savitljivost, fluidnost, ludičnost i domišljatost nužne prevoditeljske izdaje čiju materijalnu neprofitabilnost višestruko nadoknađuje osobni užitak. U vremenu koje nije previše sklono ni knjizi, a ni kazalištu, tom pozadinskom borbom za dignitet i raznovrsnost napisanoga i izgovorenoga Mladen Martić uspostavio je visoke kriterije jezičnog izričaja te osnažio dramsko i izvedbeno stvaralaštvo plodnim i dinamičnim polonističkim doprinosom, stoga nagradama i priznanjima kojima je dosad ovjenčan, a među kojima svakako vrijedi istaknuti Nagradu Josip Tabak Društva hrvatskih književnih prevoditelja za životno djelo, s radošću i jednoglasno pridružujemo i najveće priznanje Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa - Demetrovu nagradu za životno djelo.