U Muzeju za umjetnost i obrt, u utorak, 20. ožujka, u 19 sati, otvara se izložba 'Deset klavira iz zbirke Ljubomira Gašparovića'. Izložba predstavlja izbor iz zbirke povijesnih i modernih klavira Ljubomira Gašparovića, pijanista i profesora klavira na Muzičkoj akademiji, a ostaje otvorena do 6. svibnja.
vrijeme: 20.03.2012. 19,00
mjesto: Zagreb; Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10
Jednu od najznačajnijih zbirki muzičkih instrumenata u Hrvatskoj u svome fundusu čuva upravo Muzej za umjetnost i obrt; osnovana je tridesetih godina prošlog stoljeća, a danas među ostalim glazbalima uključuje i 17 instrumenata s tipkama.
Gašparovićeva zbirka, koja trenutno također broji 17 primjeraka iz razdoblja od 1835. do 1924. godine, od romantizma do moderne proizvodnje, jedina je privatna zbirka ove vrste u Hrvatskoj, a može se smatrati reprezentativnom i u svjetskim razmjerima.
Izložba će javnost upoznati s imenima bečkih majstora – graditelja klavira, poput Mathiasa Müllera ml., Josepha Simona, Johanna i Ludwiga Heitzmanna, koji su u svome vremenu određivali pojmovne standarde dobrog zvuka, a neki proizvođači poput berlinskog Bechsteina, pariškog Pleyela i američko-njemačkog Steinwaya to čine i danas.
Upravo klavir proizveden u hamburškoj podružnici tvrtke Steinway & Sons 1922. godine, izvorno izrađen kao reprodukcijski klavir, što je tada bila velika tehnološka novina i prednost za pijaniste jer omogućuje naknadno slušanje odsvirane glazbe, ima status istinskog rariteta na izložbi.
Jedan aspekt ove izložbe, zasnovane na sprezi kolekcioniranja i strasti prema glazbi i klavirima, informira o restauratorskim zahvatima poduzetim da bi se klaviri uredili i osposobili za sviranje. Gašparović se drži načela koja je sredinom 1990-ih godina u svojem elaboratu O smislenosti i besmislenosti restauriranja povijesnih klavira odredio dr. sc. Alfons Huber, restaurator Zbirke instrumenata s tipkama u bečkom Kunsthistorisches Museumu.
Osnovno je polazište da je pri restauriranju povijesnog klavira glavna zadaća restauratora sačuvati izvorne podatke, pri čemu Gašparović ipak nastoji, ako je ikako moguće to ostvariti, osposobiti klavir i za sviranje. Dr. Huber pomaže mu savjetima i informacijama.
Pri određivanju koncepcije restauratorskog postupka Gašparović se savjetuje i s vodećim europskim restauratorom povijesnih klavira gosp. Albrechtom Czerninom koji mu pomaže i u realizaciji i čija je pomoć u svakom smislu neprocjenjiva.
Glazbeni program koji prati izložbu tijekom njenog održavanja omogućit će posjetiteljima da se upoznaju s pravom glazbenom kvalitetom ovih instrumenata. Na čak pet od ukupno deset izloženih klavira profesor Gašparović i njegovi suradnici održat će niz koncerata i tako demonstrirati njihove glazbene osobitosti.
Koraljka Vlajo je autorica likovnog oblikovanja postava izložbe, a Katarina Bence vodila je tehički postav. Ljubomir Gašparović, autor je glavnog teksta i detaljnog opisa izložaka u atraktivnom katalogu kojim je popraćena izložba.
