Danas, 28. ožujka, u 19 sati, u zagrebačkom Arheološkom muzeju, otvara se izložba 'Darovi zemlje - neolitik između Save, Drave i Dunava'. Izložba prikazuje sve aspekte života neolitičkog čovjeka na području sjeverne Hrvatske, kroz razdoblje od gotovo dvije tisuće godina, a ostaje otvorena do 29. lipnja.
vrijeme: 28.03.2014. 19,00
mjesto: Zagreb; Arheološki muzej, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Želja autora je prikazati prva trajna naselja na području sjeverne Hrvatske i naglasiti njihovu međuovisnost i komunikaciju s ostalim dijelovima europskog kontinenta te kontinuitet naseljavanja, od prvih sjedilačkih zajednica koje su živjele od poljoprivrede i zemlje na kojoj žive
Izložbom se žele prikazati svi aspekte života neolitičkog čovjeka kroz razdoblje od približno 2000 godina, od pojave prvih trajnih naselja i zemljoradničkih zajednica na ovome prostoru, kroz razne aspekte njihovog života poput izrade predmeta za svakodnevnu upotrebu, ukrašavanja tih istih predmeta, načina organizacije naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanje sirovina te zagrobnoga života te prikazom najreprezentativnijih predmeta neolitičkih kultura koje su obitavale na prostoru sjeverne Hrvatske (starčevačka, korenovska, sopotska, lenđelska i vinčanska).
Gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stočarstvu obilježilo je mlađe kameno doba i neolitičke zajednice koje su naslijedile lovno - sakupljačke zajednice u 7. i 6. tisućljeću pr. Kr. Klimatske promjene, kao što su ublažavanje oštre kontinentalne klime, porast oborina i temperature, otapanje leda kao i nestanak velikih životinja te širenje šuma, dovele su do značajne promjene u načinu života na ovim prostorima.
Vještina uzgoja žitarica i uzgajanje rasplodnih životinja u Europu stigli su s Bliskog istoka iz područja znanoga kao 'plodni polumjesec'. Jedno od još neriješenih pitanja je jesu li te inovacije pristigle zajedno s novom populacijom ili su bile prenošene modelom prijenosa informacije i tehnologije. Posljedica gospodarstva zasnovanoga na poljoprivredi jest sjedilački način života i izgradnja trajnih nastambi. Porast populacije uzrokovao je i potrebu za kolonizacijom novih obradivih površina.
U potrazi za novim obradivim površinama, neolitičke populacije su se u 'valovima' kretale sve dalje na sjever i pritom dolazile u kontakt s lovno - sakupljačkim zajednicama s kojima su razmjenjivale znanje i tehnologiju u procesu koji danas nazivamo neolitizacija. Jedan od takvih valova stigao je na područje istočne Hrvatske (Slavonija, južni dio Baranje i zapadni Srijem) na prelasku iz 7. u 6. tisućljeće pr. Kr. Promjene nastale prelaskom na neolitički način života, utjecale su i na svakodnevni život te materijalnu i duhovnu kulturu. Intenzivna poljoprivreda i krčenje šuma, doveli su do masovne upotrebe glačanoga kamenog oruđa poput dlijeta, sjekira i tesli, dok je potreba za skladištenjem i pripremanjem poljoprivrednih proizvoda dovela do masovne proizvodnje keramičkih posuda.
