vrijeme: 26.10.2011.
mjesto: Ljubljana; Galerija Škuc, Stari trg 21
Izložba se otvara predavanjem Rene Rädle i Vladana Jeremića (Srbija / Njemačka): - Prošireni djelokrug akcije - Politika i Umjetnost.
Naziv izložbe Ako si zaglavljen/a u tuđem snu, najebao/la si! je citat Gilles Deleuze i već je korišten kako bi se opisalo stanje stvari na Balkanu. Tako jedan od najprominentnijih svjetskih filozofa, Slavoj Žižek, na istu tvrdnju odgovara 'svaka država treba svoj Balkan'.
Naime, Balkan funkcionira kao ideološki simptom sa ciljem istiskivanja društvenih antagonizama. U zamišljenoj kartografiji Europe, Balkan, kao i u velikoj mjeri Turska, funkcioniraju kao utjelovljenje svojevrsne prepreke, onemogućavajući ostvarenje sna Europskog stanovništva kao zatvorenog i homogenog totaliteta. Međutim, umjetnice i umjetnici prezentirani na izložbi Ako si zaglavljen/a u tuđem snu, najebao/la si, od kojih svi dolaze iz regije Balkana ili Turske, ne samo da reagiraju na ovu kako zamišljenu tako i stvarnu (geo-, bio- i socio-političku kao i ekonomsku) (zlo)upotrebu Balkana, nego se i 'identificiraju sa simptomom' i kao takvi funkcioniraju prema kritici ove ideologije.
Damir Nikšić (Bosna i Hercegovina) i Nemanja Cvijanović (Hrvatska) nas podsjećaju da je do nedavno većina stanovništva Balkana vodila bitku sa restriktivnim migracijskim politikama Europske unije. Nadalje, čak iako trenutno ljudi Balkana (sa izuzetkom Turske i Kosova) mogu putovati u Europsku uniju bez viza, stanovnici i stanovnice takozvanog drugog i trećeg svijeta dobrodošli su pretežno i ekskluzivno u imigracijske centre s ciljem da ih se od istih drži podalje.
'Europski san' predočen je Balkanu najvećim djelom kroz ideju 'slobodnog tržišta', koje je dotična društva transferiralo u naizgled beskonačnu tranziciju, gdje nekolicina dobiva sve, a ostali/e ostaju bez ičega. Milijana Babić (Hrvatska), Ozana Brković (Crna Gora), Enisa Cenaliaj (Albanija), Biljana Garvanlieva (Makedonija) i Kristina Leko (Hrvatska) svojim radovima poentiraju prema različitim aspektima novoustanovljenog ekonomskog poretka, koji je predstavio siromaštvo te utjecao na rodne odnose i ostale aspekte društvenog tkiva.
Društveni, politički i ekonomski procesi promjene također su utjecali na topografije gradova ili imenovanje tradicija; bilo to kroz predstavljanje novih (među)narodnih heroja i nastalih promjena u vlastitim ili imenima ulica (Alban Muja, Kosovo), ili kroz etničku gentrifikaciju (Ivana Marjanović i Eduard Freudmann,Srbija/Austria; Rena Rädle i Vladan Jeremić, Srbija/Njemačka). Sebastjan Leban i Staš Kleindienst (Slovenija) prelaze preko humanitarne fasade prisustva međunarodne zajednice na Kosovu, a na putu su suvremenih (post)kolonijalnih strategija.
Opće je poznato da je put za pakao popločan dobrim namjerama. Posljednjih šesnaest godina međunarodna intervencija na Balkanu zvana “Deytonski sporazum” kompletirala je etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Lana Čmajčanin (Bosna i Hercegovina) nudi ironičnu mogućnost kreiranja odgovarajućeg modela Bosne i Hercegovine, prema vlastitom značenju, željama i potrebama.
Gözde Ilkin (Turska) sa svojim radom Kohezijski fond čini san europske unifikacije opipljivim, a čime sa ostalim radovima izložbe podsjeća ne samo na fetišoidnu prirodu europske unifikacije, no također na to da ovakva unifikacija može biti podnošljiva za ljude koji ne pripadaju centru, samo ukoliko imaju pravo da kritički surađuju i odlučuju u procesu unifikacije. Potom, veoma bolno, sjećamo se da u Sloveniji bilo koji komentar ili kritika procesima približavanja EU odmah bivaju diskreditirani, ne samo kao simptomi EU skepticizma, nego i kao odbacivanje demokracije.
Umjetnici i umjetnice izložbe 'Ako si zaglavljen/a u tuđem snu, najebao/la si' shvaćaju demokraciju ozbiljno i još nas jednom podsjećaju da je umjetnost danas jedno od rijetkih mjesta gdje se politika odvija valjano (kao 'politics proper'). Kako drugačije, no putem umjetničkog izražaja, moguće je dati glas traumi našeg vremena koje tako manijakalno pokušavamo pokriti rječju - rat.
Zatvaranjem izložbe Lana Čmajčanin i Igor Grubić (BIH/Hrvatska) uradit će upravo to – vikanjem tišine.
Sudjeluju: Milijana Babić (Hrvatska), Ozana Brković (Crna Gora), Enisa Cenaliaj (Albanija), Nemanja Cvijanović (Hrvatska), Lana Čmajčanin (Bosna i Hercegovina), Biljana Garvanlieva (Makedonija), Igor Grubić (Hrvatska), Gözde Ilkin (Turska), Sebastjan Leban i Staš Kleindienst (Slovenija), Kristina Leko (Hrvatska), Alban Muja, (Kosovo), Ivana Marjanović i Eduard Freudmann (Srbija/Austria), Damir Nikšić (Bosna i Hercegovina), Rena Rädle i Vladan Jeremić (Srbija/Njemačka).
Izvor: Lana Čmajčanin
SCCA
