'Crne oči' 18. veljače premijerno u 'Gavelli'

Riječ je o djelu proizašlom iz ideje kazališta o povratku legendarnoj 'Gavellinoj' predstavi 'Sokol ga nije volio' Fabijana Šovagovića, praizvedenoj 1982. i odigranoj 224 puta, ali kroz prizmu Domovinskog rata.

'Predstava 'Crne oči' svojevrsna je novodobna dramska reakcija na taj tekst koji se bavi obiteljskim prilikama, prelamanjem međuljudskih odnosa unutar jedne slavonske obitelji preko vanjskih tragičnih ratnih okolnosti, ali ovaj put u kontekstu Domovinskog rata', kazao je ravnatelj 'Gavelle' Darko Stazić u razgovoru s novinarima uoči premijere.

Špišić je odabran u prvome redu zato što je Slavonac, što znači da dovoljno dobro poznaje jezik, budući da je tekst pisan na slavonskom dijalektu, kazao je Stazić. No i zato što je i sam prošao iskustvo Domovinskog rata. 'Dosta je bitno da je autor bio na neki način uronjen u ta zbivanja, da ih se živo sjeća i da ih može pretočiti u dramu', dodao je.

Naručivanje dramskih tekstova za 'Gavellu' nije osobita novost, već dobra praksa i jedan od načina poticanja domaćeg kazališnog stvaralaštva, ističe Stazić, koji situaciju u Hrvatskoj što se tiče izvođenja domaćih autora ocjenjuje izvrsnom.

Radnja predstave 'Crne oči' smještena je u Slavoniju '90-ih godina prošloga stoljeća, a prati dvije obitelji, hrvatsku i srpsku, neraskidivo povezane i 'kontekstom rata zavađene'.

Rat te obitelji 'zbližava i udaljava i na kraju neminovno vodi prema tragediji', kazao je redatelj Dražen Ferenčina. Ova se predstava razlikuje od ostalih koje tematiziraju Domovinski rat po tome što je Špišić priči prišao s ljudske strane. 'On cijeli rat promatra iz vizure pojedinca - slavonskog seljaka. Kroz potresnu i vrlo emotivnu priču, Špišić je uspio obraditi tu univerzalnu temu i pokazati kako je teško, ali izuzetno važno i u takvim okolnostima ostati čovjek', ističe Ferenčina.

Iako je tekst naručen kao svojevrsna 'ovodobna posveta 'Sokolu'', tvrdi da nije opterećen naslijeđem te predstave. 'Nisam gledao tu hvaljenu Violićevu predstavu u 'Gavelli' i malo mi je i drago zbog toga, jer ovaj tekst ima svoj život i ovo je posve samostalna priča bez obzira na to što bi se mogla shvatiti kao nastavak života potomaka Šovagovićevih junaka', kazao je.

Glumačku postavu čine Darko Milas, Nela Kocsis, Sven Šestak, Nenad Cvetko, Franjo Dijak, Živko Anočić, Biserka Ipša, Zoran Gogić, Slavica Knežević, Ana Kvrgić i Đorđe Kukuljica te gošća iz zagrebačkog HNK Olga Pakalović.

Scenografiju potpisuje Dinka Jeričević uz asistenciju Petre Held, kostimografkinja je Marita Ćopo, glazbu je napisao Igor Karlić, oblikovatelj svjetla je Zdravko Stolnik, a glumcima je s autentičnim slavonskim naglascima pomagala Đurđa Škavić iz službe za jezike i govor Hrvatske radiotelevizije.

Davor Špišić (1961.) osječki je književnik, prozaik i dramatičar. Piše drame, prozna djela, scenske igre za djecu i horor priče, a za roman 'Koljivo' je 2004. dobio V.B.Z.-ovu književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Živi i radi u Osijeku kao profesionalni pisac. U 'Gavelli' je već prije postavljana njegova drama 'Alabama', koja je dobila nagradu za dramsko djelo 'Marin Držić'.

Kazališni redatelj Dražen Ferenčina (1967.) dosad je režirao oko stotinjak predstava u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Za svoje je predstave dobio niz nagrada. Ovo mu je, nakon 'Popcorna' i 'Kvetcha' treća suradnja s 'Gavellom', a dosad je postavio dva Špišićeva dramska teksta – 'Kaćuše' u vinkovačkom Gradskom kazalištu 'Joza Ivakić', te 'Vrtlar' u koprodukciji Vinkovačkog kazališta i Pozorišta Tuzla. (Hina)