U zagrebačkoj Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma 29. lipnja u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te Školske knjige bit će predstavljen četvrti, pretposljednji svezak edicije "Hrvatska i Europa", koji je posvećen modernoj hrvatskoj kulturi, od preporoda do moderne, 19. stoljeću hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti.
mjesto: Zagreb
Ta edicija koja je pokrenuta u vrijeme Domovinskog rata s nakanom da u pet svezaka predstavi sintezu svekolike hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti te njihovu neodvojivu povezanost s istovjetnim europskim tijekovima, jedinstven je izdavački poduhvat, koji će prema svemu sudeći biti završen sa završetkom političkog procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Najnoviji svezak, koji je izišao šest godina nakon trećeg, posvećena baroku i prosvjetiteljstvu, rezultat je višegodišnjeg rada pedeset sveučilišnih profesora i znanstvenika, koji su u sedam tematskih cjelina kroz šezdesetak radova obradili hrvatsku povijest i društvo, umjetnost i znanost.
Glavni urednik sveska akademik Mislav Ježić u proslovu napominje kako u početku 19. stoljeću Hrvatska gotovo gubi, a onda ponovno hvata korak s Europom i polažu se temelji moderne hrvatske kulture, gospodarstva, državnosti i društva, pa je to razdoblje presudno za razumijevanje hrvatske suvremenosti. Nakon što na početku 19. stoljeća hrvatskoj kultri prijeti iščeznuće, a tradicijama hrvatskog kraljevstva ukinuće, kako napominje Ježić, ipak dolazi do preporoda, javljaju se nove snage koje ih dižu iz pepela i uza znatne potrese i vrludanja uvode Hrvatsku u tokove modernizacije na europskome kontinentu i do razdoblja moderne dosežu domete koji se opet mogu mjeriti s europskim i svjetskim.
U hrvatskoj kulturi, umjetnosti i znanosti 19. stoljeće naročito je poznato po Hrvatskom preporodu. U tom stoljeću značajnih reforma, bitnih za stvaranje moderne Hrvatske, javljaju se značajne političke i crkvene ličnosti, kulturni djelatnici, književnici, umjetnici i znanstvenici. Osniva se HAZU, zagrebačko sveučilište, otvaraju čitaonice, provodi se reforma školstva i zdravstva, nastala je hrvatska himna, izišle su prve novine na hrvatskome jeziku, uveden je u službenu uporabu hrvatski jezik, utemeljena hrvatska znanstvena terminologija, ostvarena su značajna likovna i glazbena djela, a znanstvene discipline doživljavaju svoj samosvojni razvoj.
Četvrti svezak "Moderna hrvatska kultura. Od preporoda do moderene (XIX. stoljeće)" u sedam tematskih cjelina - Hrvatska na europskome prostoru, Društvo, religija i kultura, Jezik u književnosti i filologiji, Književnost i kazalište, Urbanizam, arhitektura i likovne umjetnosti, Glazbena umjetnost i Znanost, na 878 stranica bogato je likovno uređen, što svesku daje posebnu ljepotu. Na naslovnici omotnice je poznata slika Hrvatskog sabora 4. srpnja 1848., Dragutina Weingaertnera.
Urednici sveska su akademici Josip Bratulić, Josip Vončina i Antun Dubravko Jelčić.
Trima prethodnim svescima edicije "Hrvatsk i Europa" bio je glavni urednik kulturolog i muzikolog akademik Ivan Supičić, koji je pokrenuo i osmislio ediciju. Osim hrvatskog izdanja edicija se paralelno objavljuje na francuskom i engleskom jeziku. Prvi svezak "Srednji vijek (VII. - XII. stoljeće) objvili su 1997. HAZU i izdavačka kuća AGM.
Peti svezak edicije "Hrvatska i Europa" bit će posvećen suvremenoj hrvatskoj kulturi 20. stoljeća.
(Hina)
