Novi broj, 2011/1-2, ilustriran je djelima Vjenceslava Richtera, a uz odlomak iz nacrta za njegovu knjigu Moj misaoni prostor, donosi opširan razgovor sa Zoranom Kravarom o njegovoj novoj knjizi Kad je svijet bio mlad, posvećenoj žanru poznatom kao fantasy; ogled Karle Lončar o filmu Posljednji tango u Parizu, Bernarda Bertoluccija, ovogodišnjeg dobitnika počasne Zlatne palme na festivalu u Cannesu; tekst Davida Albaharija o Svetislavu Basari napisan na sjecištu priče, eseja i sjećanja; raspravu Darka Suvina o epistemologiji literarnosti i moći; te prijevod prvog poglavlja knjige Groznica arhiva, Jacquesa Derride, koji je uvodnim komentarom o problemima prevođenja Derride popratio prevoditelj Matej Čepl.
Ilustrirani časopis za kulturu 15 dana kontinuirano izlazi od 1957., kao izdanje Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu. Sadašnju su koncepciju uveli Tomislav Brlek i Bruno Kragić kada su preuzeli uređivanje 2004.
Likovni prilozi u svakom broju – od čega je osam stranica u koloru – rad su istaknutih imena suvremene likovne i vizualne scene, a u pravilu se donosi i razgovor s umjetnicom ili umjetnikom. Na taj su način do sada, između ostalih, predstavljeni Željko Kipke, Nika Radić, Zoltan Novak, Ivan Kožarić, Zlatan Vrkljan, Dean Jokanović Toumin, Ivan Picelj i Vjenceslav Richter, dok su neki od brojeva bili ilustrirani ljubazno ustupljenim radovima Williama Betscha i Leonarda Cohena (ekskluzivno), te Jeana Benoîta.
Časopis nema stalne rubrike, već objavljuje tekstove različitog opsega i žanrovske pripadnosti, od osvrta i kratkih proza do studija i eseja o književnosti, filmu, arhitekturi, povijesti, rock glazbi, likovnim umjetnostima i dr., rukovodeći se, osim kvalitetom, i kriterijem da neke teme ili autori iz različitih razloga možda ne bi dobili prostor u drugim publikacijama.
Među dosadašnjim se suradnicima mogu izdvojiti David Albahari, Vladimir Biti, Vlaho Bogišić, Morana Čale, Lada Čale Feldman, Ivo Goldstein, Zoran Kravar, Annie Le Brun, Tonko Maroević, Igor Rajki, Darko Suvin, Rade Šerbedžija i Andrea Zlatar, a posebno valja istaknuti i ranije neprevedene tekstove G. Agambena, S. Becketta, M. Blanchota, B. Brechta, A. Bretona, J. Derride, W. Gombrowicza, J. Kristeve, Th. Manna, G. Marcusa, W.G. Sebalda i Tz. Todorova. Pojedini su brojevi u cijelosti posvećeni određenoj temi – npr. Amerika, Leonard Cohen, anti-modernizam, Ivan Kožarić, nadrealizam, Beckett, Holokaust, Konavle – no i u onima koji nemaju takav okvir nastoji se postići sadržajna komplementarnost. (Izvor: MSU)
