U Državnom muzeju čipke u ruskom gradu Vologda, do 16. veljače 2013., otvorena je izložba hrvatske čipke pod nazivom 'Čarobni tirptih'. Organizatori su Muzej čipke Vologda i Neprofitna udruga za međunarodnu kulturnu suradnju Intermezzo. Suorganizator izložbe je Hrvatski školski muzej iz Zagreba. Dio arhiva muzeja se i prikazuje na izložbi.
vrijeme: 11.10.2012.
mjesto: Vologda, Državni muzej čipke, Kremlin Square 12
Izložba se sastoji od dva dijela: povijesnog presjeka obrazovanja na području čipkarstva i predstavljanja danas aktivnih centara čipke. Osim tri vodeće čipke s UNESCO-ve liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva: lepoglavske, paške i hvarske te njihovih centra, svijetu su predstavljene i manje poznate svetomarska i sunčana čipka - motivi.
'Čarobni triptih' svjetskoj kako stručnoj tako i kulturnoj javnosti predstavlja cjelokupni prikaz hrvatske čipke, njezinu povijest, razvoj i sadašnjost. Ulaskom u prostor izložbe posjetitelj ulazi u čaroban svijet čipke u kojem se mogu razgledati: povijesni presjek putem panela Hrvatskoga školskog muzeja, sami vrhunski uzorci čipke ali i njihova primjena na upotrebnim predmetima te alat za izradu. Ovakav cjelovit i zanimljiv postav izložbi udahnjuje živost, a čipka od ukrasnog predmeta postaje dio čitavog svijeta satkanog od finih tankih niti, što je nekada, u zlatno doba čipke početkom 20. stoljeća i bila. Tada je osvajala prva mjesta na svjetskim izložbama diljem Europe, bila izrazito priznat i tražen ručni rad, te predstavljala dodatan izvor zarade.
Hrvatska čipka zanimljiva je ruskoj i svjetskoj javnosti zbog izrazite preciznosti izrade, filigranskog rada te profinjenosti i jedinstvenosti motiva, što vrijedi pojedinačno za svaku od hrvatskih čipki. Zanimljivo je i to da su u jednoj maloj zemlji prisutne različite tehnike izrade čipke, karakteristične za svaki centar: lepoglavska čipka na batiće, paška čipka na iglu, hvarska čipka na iglu od niti agave, sunčana čipka na iglu u tzv. 'Sun lace' tehnici i svetomarska čipka na batiće (koja se motivima razlikuje od lepoglavske). Izloženi su reprezentativni uzorci svake od navedenih čipaka od kojih neki datiraju čak iz kraja 19. i početka 20. stoljeća, a posjetitelji mogu razgledati i primjenu čipke na: paškoj i lepoglavskoj narodnoj nošnji, bluzi od paške čipke, replici bluze od lepoglavske čipke iz 19. stoljeća, svetomarskoj poculici, ženskim odjevnim predmetima sa sunčanom čipkom, replikama jastuka i otarčićima sa sunčanom čipkom, miljeima u kombiniranoj tehnici i posteljnom rublju od paške čipke s početka 20. stoljaća. Tu su i druge zanimljivosti: replika starog jastuka od slame i glogovih trnova za izradu lepoglavske čipke, originalni nacrti Danice Brössler, segment nacrta po kojem rađena lepoglavska čipka za Jovanku Broz.
Svečano otvorenje izložbe uveličale su i čipkarice iz Paga i Lepoglave te pokazujući svoje umijeće izrade čipke i izazvale izuzetan interes posjetitelja.
Izložba je realizirana zahvaljujući entuzijazmu lokalnih centara i institucija bez čije suradnje ne bi mogla biti ostvarena. To su: Benediktinski samostan Sv. Ivana Krstitelja i Antuna Opata iz Hvara, Benediktinski samostan Sv. Margairte iz Paga i njegovi suradnici, Zadruga lepoglavske čipke iz Lepoglave, Udruge Sunčana čipka – Motivi iz Sikirevaca, Udruga Svetomarska čipka iz Svete Marije, domaća radinost Nada Mance te pojedinci.
