U petak i subotu, 9. i 10. prosinca 2016., Simfonijski orkestar HRT-a i Hrvatska glazbena mladež udružuju se u projektu kojim djeci predstavljaju slavnu operu 'Čarobna frula' W. A. Mozarta, pod vodstvom maestra Alana Bjelinskog.
vrijeme: 09.12.2016.
mjesto: Zagreb, KD Vatroslava Lisinskog
Petak, 9. prosinca u 13 sati
Subota, 10. prosinca u 10 sati
Sudjeluju:
Simfonijski orkestar HRT-a
Alan Bjelinski, dirigent
Solisti:
Domagoj Dorotić - Tamino
Valentina Fijačko - Pamina
Ljubomir Puškarić - Papageno
Marija Kuhar Šoša - Papagena
Antonia Dunjko - Kraljica noći
Siniša Štork - Sarastro
Ladislav Vrgoč - Monostatos
I ove godine, kako obilježavamo 260. obljetnicu rođenja Wolfganga Amadeusa Mozarta, Simfonijski orkestar HRT-a i Hrvatska glazbena mladež udružuju se u projektu kojim djeci predstavljaju remek djela klasične glazbe. Na dva koncerta, 9. i 10. prosinca, maestro Alan Bjelinski, Simfonijski orkestar HRT-a i vokalni solisti provest će djecu kroz jednu od najslavnijih Mozartovih opera, ujedno i posljednju iz njegova pera - Čarobnu frulu.
Čarobna frula (izvorno Die Zauberflöte) nastala je na njemački libreto austrijskog glumca i kazališnog organizatora Emanuela Schikanedera, te je praizvedena 30. rujna 1791. u Beču., samo dva mjeseca prije Mozartove smrti. Oblikovana u dva čina, Čarobna frula na prvi se pogled čini kao jednostavna bajka o borbi dobra i zla. No, ispod površine skriva se kompleksna alegorija o potrazi za mudrošću i prosvjećenjem u duhu tadašnjeg vremena.
Opera se sastoji od govorenih i pjevanih dijaloga, a glazba vjerno prati radnju. Priprosti ptičar Papageno i njegova draga Papagena (čija imena potječu od njemačke riječi za papigu – Papagei) prikazani su jednostavnim, naizgled folklornim melodijama. Nasuprot tome, prevrtljiva Kraljica noći prikazana je vratolomnim vokalnim bravurama, ali i dramatičnom glumom. Upravo se dionica Kraljice noći smatra jednom od najtežih, ali i najatraktivnijih u cjelokupnoj opernoj literaturi. Za razliku od nje, koja vlada svijetom zla, Veliki svećenik Sarastro vladar je svijeta dobra, ali njegov sluga Monostatos također se priklanja zlu. Mladi ljubavnici Tamino i Pamina su pak okarakterizirani ljupkom i romantičnom glazbom. Upravo je korištenje glazbe u prikazu osobnosti likova Mozartu omogućilo stvaranje karaktera koji do danas intrigiraju publiku i osiguravanju mjesto Čarobnoj fruli na opernim pozornicama širom svijeta.
glazba.hrt.hr
