Predstava 'Bife Titanik', čijom dvostrukom premijerom u subotu i nedjelju, 23. i 24. siječnja, Eurokaz počinje novu kalendarsku godinu, scenska je kompilacija tekstova Ive Andrića, Sørena Kierkegaarda i Sándora Máraija u 'komornu predstavu za dva glumca, glumicu i filozofa' čiju koncepciju i režiju potpisuje Branko Brezovec.
vrijeme: 23.01.2016.
mjesto: Zagreb; Eurokaz, Ivana Dežmana 3
Kako se ističe u najavi, objedinjujući tri scenski priređena teksta – Andrićevu pripovijetku "Bife Titanik", Kierkegaardov etički traktat "Strah i drhtanje" i monolog Grofice iz Maraijeva romana "Ljubavnik u Bolzanu" – kazališni projekt "Bife Titanik" koristi "efemernu strukturu suite kako bi, drskošću ili raspojasanom neophodnošću osnaženih paradoksa proizveo začudnost koja će se zgušnjavati uokolo egzistencijalnih uvida".
"
Predstava je to spektakularnog minimalizma, akribične, ali i raspojasane scenske mašinerije, za dva glumca, glumicu i filozofa. Promidžbeno govoreći, to je komad u kojem se biblijski Abraham prepušta u ruke ustaškom poglavniku, Židov Mento huli na svoju etničku pripadnost, a nepismena 17-godišnjakinja prokazuje Casanovu kao mekušca", stoji u najavi.
Pripovijetka "Bife Titanik" pjesnika, pripovjedača i esejista Ive Andrića iz 1950. pripada tzv. židovskom krugu Andrićevih tema a glavni je lik Mento Papo, neugledni Židov, vlasnik skromnog periferijskog bifea Titanik.
Etičko-religijska rasprava danskog filozofa Kierkegaarda iz 1843. "Strah i drhtanje" bavi se "načinima dohvaćanja i osnaživanja religijskog stadija čovjekove egzistencije", s glavnim likom, "biblijskim Abrahamom, zatečenim u tragedijskom rasponu između službe Bogu i najdubljih roditeljskih dostignuća".
U romanu "Ljubavnik u Bolzanu" mađarskog pisca i publicista Maraija, objavljenom 1940., glavni je lik Giacomo Casanova koji, nakon uspješnog bijega iz mletačke tamnice, na putu za Muenchen zastaje u Bolzanu, gdje živi njegova nekadašnja neostvarena ljubav Francesca, gotovo neobrazovana seoska djevojka koja je postala grofica.
"'Bife Titanik' trudi se preskakati od označitelja do označitelja načinima 'prisnosti bez milosti', a drskost tih preskoka stvara tajnovite učinke koji bi pak trebali osigurati trajnu i krajnju, istina difuznu, prohodnost i, što je najvažnije, reverzibilnost", dodaje se u najavi.
Igraju Jelena Miholjević/Suzana Brezovec, Zlatko Burić, Domagoj Janković, Borna Baletić i Ana-Marija Filipec.
Scenu je oblikovao Stjepan Filipec, kostime su napravile Petra Mina i Ana-Marija Franić, "glazbene ekstenzije" je osmislio Antun Toni Blažević, dok video projekcije potpisuju Ana Hušman i Ivan Marušić Klif, a svjetlo Petar Strmečki.
Kako je broj mjesta u gledalištu ograničen na 20 po izvedbi, predstava ima dvije premijere – u subotu 23. siječnja i nedjelju 24. siječnja, u Eurokazovu prostoru u Dežmanovoj 3 u Zagrebu. (Hina)
