Dvotjedna izložba 'Tuđe haljine' skupine beogradskih umjetnika bit će otvorena u petak, 30. listopada, u 20 sati, u galeriji Otok u Dubrovniku.
vrijeme: 30.10.2015. 20,00
mjesto: Dubrovnik; Art radionica Lazareti, Frana Supila 8
Izložbu otvara muzičko – performerski duo Ah, Ahilej nastupom pod nazivom '25 minuta općeg mjesta', a u pratećem programu bit će prikazani nagrađivani dokumentarni filmovi Pismo ocu i Miraž Srđana Keče.
U izložbi sudjeluju Ana Adamović, Ah, Ahilej, Boris Burić, Doplgenger, Srđan Keča, Goranka Matić, Vladimir Miladinović, Jelena Mijić, Andrea Palašti, Grupa Škart, Igor Hofbauer & Bora Ćosić.
Radi se o uzvratnom posjetu, nakon što su prošle godine dubrovački umjetnici imali izložbu 'Grad je mrtav. Živio Grad' u galeriji 'Podroom' u Kulturnom centru Beograda.
Čega se sjećamo, a što je ostalo u kontra kadru kojeg nema u našem sjećanju? Može li se nešto od toga prepoznati u novinskim reklamama iz novina objavljivanih u Srbiji i Hrvatskoj devedesetih? Kakve se političke i ekonomske promjene 80-tih i s početka 90-tih kriju u kadrovima najgledanije jugoslavenske serije „Bolji život“? Kako smo doživljavali nekada, a kako danas, patriotske pjesme koje je pjevao omiljeni dječji zbor Kolibri? Što nam danas govori i o čemu bi mogao svjedočiti jedan od najutjecajnijih pisaca jugoslavenskog prostora - pitanja su se provlače kroz neke od radova izložbe „Tuđe haljine“,kaže se.
Organizatori, Kulturni centar Beograda, udruženje Kontra i Art radionica Lazareti, uz podrške ministarstava kulture dvije države i gradova Beograda i Dubrovnika, kao i Zaklade Kultura Nova, naglašavaju važnost uspostavljanja suradnje i povezivanja umjetnika dva grada jer veze umjetničkih scena gotovo ne postoje zbog historijskog konteksta i uloge Srbije u ratovima devedesetih, kaže se.
Ističe se važnost individualne odgovornosti i djelovanja nasuprot dominantnom svojatanje nasljeđa i njegova eksploatiranje bez stvarne produktivnosti. Promišljajući svoje vrijeme i prostor, umjetnice i umjetnici eksplicitnije ili neizravnije se referiraju na svoj prirodni, društveni i politički kontekst, istovremeno progovarajući o temama i problematici koje imaju univerzalni značaj, kaže se.
(Hina)