Arhiva

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

Kako su institucije oblikovane u odnosu na političke, kulturne, povijesne i ekonomske mogućnosti grada u kojem se nalaze? Kako odražavaju gradski identitet i koje su razlike između različitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanju identiteta grada? Zašto u današnje vrijeme postoji usmjerenost na umjetničke zajednice u gradovima? Odražava li to ideju autentičnosti i određene lokalne boje koju umjetnička scena omogućava ili je riječ o izazovu kapitalističkoj verziji globalizacije s kojom smo suočeni? Izražavamo li ideju grada koja je suprotstavljena nacionalnoj državi ili joj je paralelna?

12. i 13. prosinca 2003. u Ghentu (Belgija) održat će se skup "Developing Cultural Identity in the Balkans: Convergence Vs. Divergence". Želite li sudjelovati, javite se sažetkom ne dužim od 500 riječi na adresu: raymond.detrez@rug.ac.be Rok za prijavu je do 31. srpnja.

U organizaciji EASA-Hrvatska, Udruženja za razvoj kulture (klub Močvara) i Multimedijalnog instituta (klub mama) održat će se treći po redu Otokultivator - ljetna škola kulture u prostorima bivše vojarne Samogor na otoku Visu u razdoblju od 25. srpnja do 5. kolovoza. Nakon prošlogodišnjih akcija čišćenja i preuređenja Samogora, i ove se godine pristupilo pripremama infrastrukture Samogora za dolazak nekoliko stotina participanata, koji će pohađati 18 radionica podijeljenih u 3 grupe.

Studio Sensus Design Factory po treći je put uvršten u pregled najboljeg europskog dizajna po izboru urednika i selektora prestižnog dizajnerskog magazina PRINT. European Design Annual 2003, posebno izdanje za svibanj/lipanj ovog visokotiražnog američkog magazina za grafički dizajn, posvećen iznimnim dostignućima u dizajnu s europskog kontinenta sadrži i izbor hrvatskih recentnijih radova. Hrvatske autore u ovogodišnjem izdanju selektirao je g. Mirko Ilić, proslavljeni zagrebački dizajner koji živi i radi u New Yorku.

Koncerti, glazbene večeri, promocije, performansi, izložbe...

Promotivni coctail povodom objavljivanja novih izdanja u sezoni zima-proljeće 2003. održat će se u utorak 10. lipnja u 19 sati u vrtu gliptoteke HAZU. Na predstavljanju knjiga sudjelovat će autori, prevoditelji, recenzenti i urednici: Marin Andrijašević, Krešimir Bagić, Branko Čegec, Želimir Koščević, Pero Kvesić, Ana Lederer, Damir Miloš, Sanja Miličević Armada, Sead Muhamedagić, Boris Perić, Jadranka Pintarić, Edo Popović, Goran Rem, Delimir Rešicki, Truda Stamać, Aleš Šteger, Daniela Tkalec, Renata Valentić.

Promotivni coctail povodom objavljivanja novih izdanja u sezoni zima-proljeće 2003. održat će se u utorak 10. lipnja u 19 sati u vrtu gliptoteke HAZU. Na predstavljanju knjiga sudjelovat će autori, prevoditelji, recenzenti i urednici: Marin Andrijašević, Krešimir Bagić, Branko Čegec, Želimir Koščević, Pero Kvesić, Ana Lederer, Damir Miloš, Sanja Miličević Armada, Sead Muhamedagić, Boris Perić, Jadranka Pintarić, Edo Popović, Goran Rem, Delimir Rešicki, Truda Stamać, Aleš Šteger, Daniela Tkalec, Renata Valentić.

Promocija knjige "Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla - reklame postojanja i halucinogene istine: rekreacijska teorija za unutarnja tijela?" (Naklada MD, Zagreb, 2002.) održat će se u petak 6. lipnja u 19 sati u klubu net.kulture mama. Knjigu će predstaviti Žarko Paić, Katarina Peović Vuković, Miroslav Mićanovic i autor.

Promocija knjige "Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla - reklame postojanja i halucinogene istine: rekreacijska teorija za unutarnja tijela?" (Naklada MD, Zagreb, 2002.) održat će se u petak 6. lipnja u 19 sati u klubu net.kulture mama. Knjigu će predstaviti Žarko Paić, Katarina Peović Vuković, Miroslav Mićanovic i autor.

Promocija knjige "Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla - reklame postojanja i halucinogene istine: rekreacijska teorija za unutarnja tijela?" (Naklada MD, Zagreb, 2002.) održat će se u petak 6. lipnja u 19 sati u klubu net.kulture mama. Knjigu će predstaviti Žarko Paić, Katarina Peović Vuković, Miroslav Mićanovic i autor.

U petak, 6. lipnja u 19 sati u KIC-u Terence Riley će održati predavanje uz simultani prijevod. Program je ostvaren u suradnji s KIC-om i Američkim veleposlanstvom u Zagrebu.

Serije međusobno povezanih radova Maria Miškovića u svakodnevnom kontekstu sustavno bilježe i propituju pozadinu informacijske manipulacije, područje i dosege medijske kontaminacije, kao i niz rubnih socijalnih, suburbanih i kulturoloških fenomena.