Arheološki dokazi života na Viru stari preko 20000 godina

Posljednjih godina vodeći ljudi Općine Vir i virskog turizma, ali i sami stanovnici ulažu velike napore kako bi promijenili sliku Vira. Naime, u javnosti je stvoren dojam kako je Vir raj bespravne gradnje i urbanističke nesređenosti.

'Za područje Smratine i Biskupljače već se dugo pretpostavljalo da je to arheološki teren, to ukazju i sami toponimi. Smratina ukazuje na sv. Martina, dok drugi naziv ukazuje na biskupa ili biskupovu zemlju', uvodi nas u priču jedan od voditelja projekta arheoloških istraživanja na Viru, Mate Radović, koji je ujedno i voditelj Muzeja ninskih starina.

Osim Radovića, čelni ljudi istraživanja su i Tomislav Fabijanić sa zadarskog Sveučilišta i Radomir Jurić iz Arheološkog muzeja. 'Iako se jako dugo znalo za potencijalno arheološko nalazište, nikada nije bilo nekog velikog interesa da se istražuje na Viru. Kako sam ja Viranin i to je moja struka još k tome sam zaposlen u muzeju, osobno sam bio motiviran da to jednog dana istražimo', navodi radović svoju motivaciju za sudjelovanje u cijelom istraživanju, te nastavlja

- Tako je započeo taj projekt. Općina Vir, Arheološki muzej u Zadru i Sveučilište u Zadru našli su zajednički interes da probaju istražiti što se može naći. Prve informacije da se crkva nalazi na tom mjestu dobili smo 2000. godine. Naime, tada je na Viru rađen pilot projekt za izradu katastarskog plana cijele Hrvatske. Napravljene su snimke cijelog Vira. Zaposlenici Geodetskog zavoda su prepješačili cijeli otok i oni su me obavijestili da tamo postoji nešto što bi moglo biti crkva, jer je bio vidljiv jedan dio apside.'

Kako to već biva u Hrvatskoj, unatoč tome što se sa sigurnošću znalo da je to mjesto vrijedno arheološkog istraživanja, trebalo je osigurati financijska sredstva te pronaći stručni kadar, a to je potrajalo. 'Trebalo je proći još onda nekoliko godina da se krene u istraživanje, jer nas arheologa ima malo, a tu je često i problem financiranja. No eto ove godine smo ipak krenuli. Vjerujem da će projekt trajati idućih pet do šest godina da zaokružimo cijelu priču i nadam se da će on rezultirati jednim arheološkim parkom i zbirkom koja bi bila vidljiva na lokalitetu. Naravno za to će biti potrebno pronaći i zajednički jezik s vlasnicima zemljišta, jer se to nalazi na privatnom zemljištu', ističe Radović.

Trenutno su istraživanja u fazi mirovanja. Iako su imali namjeru nastaviti istraživanje na terenu tijekom jesenskih mjeseci, od toga se odustalo zbog lošeg vremena, stoga će se s radovima nastaviti u proljeće.

'Na terenu smo pronašli tragove dviju crkava. Prema kamenim nalazima zaključili smo da je starija crkva iz 6. stoljeća i ona je prvi dokaz starokršćanstva na otoku Viru. Sad sa sigurnošću znamo da je u to doba na Viru postojala neka organizacija, da su ljudi tu živjeli. Unutar te crkve, negdje u srednjem vijeku je sagrađena manja crkva. Još uvijek nismo došli do dna te crkve i ne možemo sa sigurnošću reći iz kojeg je razdoblja. Zasad pretpostavljamo da je to ranoromanička crkva, iz druge polovice 11. st. ili kasnije. Tad crkve više nemaju oltarne pregrade i grade se u većem broju', objašnjava Radović

Nalaze istraživanja Radović je iznio i na nedavno održanom stručnom skupu u Splitu, te su se njegovi kolege složile s prvim procjenama o starosti manje i novije crkve. 'Ove dviie crkve ne spominju se u povijesnoj literaturi. Ne znamo jesu li one brzo nakon gradnje porušene ili su se nalazile na privatnom vlasništvu kao nečija zadužbina, pa se nisu uvrštavale u popis crkvene imovine. No to nas ne začuđuje, jer se i neke druge crkve za koje znamo da su se nalazile na Viru ne spominju' – uvjerava Radović.

Velika potpora istraživanju bio je rektor zadarskog Sveučilišta Ante Uglešić, koji je u dva navrata posjetio lokalitet. Mogućnost sudjelovanja na terenskom istraživanju značilo je puno i za Mariju Ušljebrka, koja je trenutno na stručnom osposobljavanju u Muzeju ninskih starina. ?kako sam završila povijest umjetnosti, za vrijeme studiranja nisam imala terene, stoga mi je sudjelovanje na ovom projektu dosta značilo, jer mi je to bio prvi teren. Prvi put mi je to bilo da radim praktični rad i sve mi je bilo novo, ali naučila sam puno toga i sad mi je puno lakše raditi, jer bolje shvaćam arheologiju i sistem funkcioniranja. Ako mi se pruži prilika htjela bih ponovno sudjelovati na nekom takvom terenskom istraživanju. Zato bih preporučila svim svojim kolegama da se prijavljuju na takve projekte, pogotovo kad je ekipa dobra, kao što je bila naša dok smo istraživali na Viru.'
No ovo nije jedini arheološki lokalitete na Viru, Radović je uvjeren kako postoje brojne koje treba istražiti. 'Na Viru postoje materijalni dokazi života od kraja doba Neandertalaca do danas. To je više od 20 000 godina života na ovim prostorima' – zaključuje Radović.

Izvor: Narodni list, 15.11.2013.