Iz predgovora za izložbu:
"Slikar je proizvod snova. Animus se često pojavljuje kao slikar, drži neku vrstu stroja za projekcije, upravlja kinematografom ili je vlasnik galerije slika. Pošto se ovo odnosi na animusa u funkciji posrednika između svjesnog i nesvjesnog: nesvjesno sadrži slike koje animus odašilje, to jest manifestira, bilo kao fantazije ili nesvjesno u životu i djelovanju [pojedinca]." (Carl Gustav Jung)
Tradicionalno obilježavajući početak sedmodnevne manifestacije „Splitski cvit - žena je žena“, ovogodišnja izložba pomalo provokatorski postavlja sljedeća pitanja: Je li žena uistinu (samo) žena? Odnosno, koliko je tradicionalno poimanje žene pojednostavljeno i ograničeno na one isključivo „ženske“ aspekte njenog identitetaOdnosno, koliko je njezin identitet ograničen na onaj „ženski“? Slojevi osobnosti svakog pojedinca, u većoj ili manjoj mjeri izraženi u većoj ili manjoj mjeri, ukazuju na cijeli raspon mogućnosti vlastite prezentacije te društvene percepcije osobe. Nametnuti i samonametnuti standardi ženskosti i muškosti te „muških“ i „ženskih“ uloga reflektiraju se na izgradnju Ega. Prema francuskom psihoanalitičaru Jacquesu Lacanu, osoba započinje ovu izgradnju stremeći k idealnoj slici sebe koja je u suštoj suprotnosti sa stvarnošću. U realnosti, fizičko biće je nesavršeno, ograničeno u svojim kapacitetima i ranjivo ili, Lacanovim jezikom, fragmentirano. Poteškoće se kriju upravo u cjeloživotnom nastojanju pojedinca za usklađivanjem „fragmentiranog“ tijela s idealnom slikom sebe. U tom smislu, izgrađeni Ego postaje vrsta oplate za fragmentirano tijelo i, barem izvana, ostavlja dojam pomirenosti i cjelovitosti. U rodnoj priči se nameće međusobni nesklad između „muških“ i „ženskih“ fragmenata te nesklad između sveukupnosti fragmenata i društvenih normi.
U skladu s običajem „Splitskog cvita“ odavanja počasti ženama, odnosno umjetnicama Splita, izložba „Animus“ istovremeno progovara o skrivenim ili pak potisnutim aspektima i kapacitetima unutar žene, poglavito onima koje se obilježava kao „maskuline“. Izložena djela govore o višeslojnosti karaktera njihovih kreatorica i otkrivaju njihove privatne svjetove, surove emocije te nutarnje dileme. Time izložba postaje hommage svim ženama koje su se okuražile stupiti u dijalog sa svojom Sjenom – skupom ograničavajućih i autodestruktivnih tendencija unutar pojedinca – i proći kroz dugotrajan i nerijetko iscrpljujući proces reintegracije odbačenih ili potisnutih aspekata svoje osobnosti kako bi se katalizirao proces izgradnje potpune, zaokružene osobnosti.
Arhetip Animusa u Jungovoj psihologiji označava muževne kapacitete koji su sastavni dio osobnog nesvjesnog svake žene. Njegova uloga je višestruka i promjenjiva, ovisno o stupnju njegove integracije u Ego (Jastvo, Svijest), a različiti stupnjevi ovog procesa u izložbenom su postavu predstavljeni kroz tri cjeline: „Skriveni svjetovi“, „Projekcije Animusa“ te „Dvojakost i integracija“. Djela sadržana u njima manifestacija su procesa umjetničke kreacije koji je omogućio proučavanje, eksternu projekciju i u konačnici prihvaćanje nesvjesnih aspekata pojedinačnih osobnosti umjetnica."
Autor teksta i koncepcije: Dora Derado
_____________________________________________
Organizacija: Organizacijski odbor Splitskog cvita, Udruga Naš kvart
Suorganizatori: Grad Split, Hrvatska udruga likovnih umjetnika - Split
Koordinacija: Ana Marija Botteri, Milena Mratinić, Vice Tomasović
Sudionice:
Marija Ančić
Žana Bajić
Alma Božanić Čače
Loredana Bradaschia
Kristina Ćavar
Andrea Cihlar
Tina Divić
Manuela Drk
Iva Džaja
Vinka Gašparuš
Karin Grenc
Iva Haramina Milinković
Sonja Hržina Majstorović
Dina Jakšić Pavasović
Tonka Jelača Marijančević
Maja Kalogjera
Jasmina Krajačić
Sunči – Sunčica Kuzmanić-Perišin Tomljanović
Mia Matijević
Lucija Myšičkova
Dragana Nuić-Vučković
Irena Paskali
Margareta Peršić
Petra Popović
Mila Radišić
Sandra Remetin
Jasmina Runje
Darija Stipanić
Nikki Vancaš
