U utorak, 26. studenog, u 19 sati, u Studiju Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, otvara se izložba Ane Sladetić 'Zidovi identiteta'. Izložba traje do 24. prosinca 2013.
vrijeme: 26.11.2013. 19,00
mjesto: Zagreb; Studio Kabineta grafike HAZU, Hebrangova 1
'Koloplet složenih suodnosa objekta, prostora, tvarnosti, sjećanja i osjećaja materijaliziran u metonimijsko-simboličkom motivu zida – barijere i zaštite, u lirsko-intimističkim zapisima ciklusa Gdje je___dom? Ane Sladetić – čiji je segment nagrađen Posebnim priznanjem Odbora za nagrade na 6. hrvatskom trijenalu grafike, u novonastalom ciklusu Zidovi identiteta uzdiže se do subjekta/objekta kulisno-paradigmatskih razmjera.
Utjecajem vlastitih istraživanja estetike i kulture življenja u građanskim kućama tijekom 19. i početka 20. stoljeća na podunavskom području te poticajnim impulsima rezidencije na Akademie Schloss Solitude u Stuttgartu, Ana privremeno odlaže svoj crtački pribor te kreće u izradu bakropisnog Zida identiteta I. i Zida identiteta II. (svaki: 2400 x 3500 mm, 42 lista). Načeta analitička misaona igra promišljanja o datostima geniusa loci i značenjskim promjenama nastalim kulturnom razmjenom Njemačke i Hrvatske u tkivu društva i grada nastavlja se autoričinim fiktivnim 'tezauriranjem' i 'sabiranjem' predmeta za imaginarni stalni postav spavaće sobe - iz čijeg sadržajnog klupka svakodnevnih uporabnih predmeta, devocionalija te zidnjaka blista srž etosa.
Simulacija zamišljenog izlama se i sastavlja u cjelinu umnoženog središta, gdje je svaki bakropis list za sebe, a tek se sustavnom montažom oblikuje prikaz apstrahirane trodimenzionalnosti. Sučeljavanja tih dviju minucioznih vizualnih studija kulture življenja i razmjene identiteta između hrvatskog autohtonog stanovništva Srijema i njemačkih doseljenika obiluju premisama o snažnoj interferenciji i gotovoj istovjetnosti, što se i promišljeno apostrofira u dvostranom radiranju lica i naličja cinčane matrice te se materijalizira u novom jedinstvenom cinčanom zidu.
Strategijom zapadnjačkog okulocentrizma, analitičkom simulacijom determinirajućeg etosa prošlosti te dekonstrukcijom i montažnom rekonstrukcijom postiže dojmljiv optičko - prostorni doživljaj iluzije mimezisa, pri tome istodobno suočavajući, bez nametanja dedukcija, današnjeg promatrača zarobljenog u pararitualnim obrascima vlastite kulture s prošlim vremenima.' Ana Petković kustos izložbe
