Alma Božanić Čače / Nepredvidiva ogledala

Različiti životni kovitlaci utjecali su na Almu Božanić Čače da svoj likovni idiom gradi postepeno, nenametljivo i s iskušenjima koja dodiruju intimne frekvencije i lutaju širokim prostorima u kojima se poput bljeskova zalijetaju slike zapamćenja, osobnih doživljaja i psiholoških fragmenata otočkog djetinjstva i mladosti na škoju.

Usporedo s obiteljskim životom nije zamro umjetnički angažman koji je posljednjih godina intenziviran i na ovoj se izložbi recentnog opusa iskazuje nadahnutom invencijom i energijom koja se otvara svijetu bez strahova i predrasuda, ali i elaboriranju emotivnih stanja i tankoćutnih unutrašnjih raspoloženja koje bi da gradi malene oaze privatnog univerzuma koji ga okružuje. Svoj slikarski individualitet Alma traži na iskustvima lirske ekspresije i naglašenog kolorita izvlačeći svoje slikarske opsesije iz vlastite prošlosti i sadašnjosti u neprestana propitkivanja, seciranja i uvijek nova tematiziranja. Zanima je prošireni pojam slike kao svojevrsni mentalni labirint koji je područje istraživanja u kojega se ulazi i izlazi, on je inkubator ideja koje se razvijaju u više smjerova.

Odabrani predmeti ili slikarske varijacije poput primjerice trgova, veduta, zatvorenog porta ili promjene godišnjih doba imaju neki skriveni ikonički kod koji nas uvodi u mrežu uspomena koje se vežu jedna na drugu pa se čini da tako umnoženi svijet simbola i nema drugu zadaću već da niže serije ludičkih zanosa, bujne imaginacije iz kojih zrači čežnja za nečim nedohvatljivim  ili izgubljenim nadrealnim svijetom. U kolopletu gesti, ploha i  harmoničnih odnosa koji prividno ostaju u zagrljaju naslaga figuracije nema mjesta pasivnoj lamentaciji, Alma nas iznenađuje neočekivanom slobodom od sačuvane naracije do ekspresivnog crteža, od vremenom zatamnjenih pročelja kuća do svjetla koje se probija iz daljine, od intimnih blagdanskih večeri do niskih oblaka koji prijete kišnim kapima, ovdje su krajolici slike duše treperavi, poetizirani, razbacani s više kromatske smjelosti. Slikarica pokazuje finu razinu senzibiliteta za boju, strukturu i slojeve slike, površina platna je koloristički i kompozicijski dinamična i pokrenuta, štoviše akrilna paleta potpomognuta gestom dopire do apstraktnog ekpresionizma pa se s pravom može govoriti da se mlada umjetnica trudi oko takvog slikarskog idioma koji će izraziti njezinu osobnost i emotivne raspone.

Nervatura slikarskog duktusa dosljedno se osjeti u svim kompozicijama većeg i manjeg formata, riječ je o doživljajima svijeta  koji pulsira kao zapis s periferija sjećanja i skrivene nostalgije. Ukratko, ako se zagledamo u skrivene sjene, sadržaje i nama nepoznate adrese ulazimo u svojevrsni mikrosvijet koji je u neprekidnoj kreaciji čudesne veze realnog i apstraktnog, stvarnog i nadrealnog, intimnog i univerzalnog, znakova i simbola orfejskih uzleta u nepoznato, svijeta nepredvidivog kojima je talentirana Alma krenula ponesena  uzoritim slikarskim djelom Darka Doviđenka Božanića danas residenta Perua i stihovima oca Pepe-Kalafota sjajnog narodnog pjesnika Komiže, koji je svojim ditirambom proslavio ljepote škoja i njegove životodajne radosti i tuge. Tonći Šitin

Alma Božanić Čače, nakon uspješno završene  srednje  Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu1995. upisala se na Umjetničku akademiju u Splitu (UMAS), Odsjek likovna kultura-restauracija, i diplomirala 2001.godine. U više navrata bila je  voditelj nekoliko likovnih radionica,  pripremila  je šest  samostalnih izložbi  i pet puta izlagala na skupnim izložbama. Živi i radi u Splitu.