Okrugli stol uz izložbu 'Za aktivnu umjetnost - Nove tendencije 50 godina poslije (1961-1973)' zamišljen je kao cjelodnevni događaj koji će se održati u petak, 15. travnja, u Dvorani Gorgona MSU-a, od 10.30 do 17.15. Jezik okruglog stola je hrvatski sa simultanim prevođenjem na engleski odnosno hrvatski.
vrijeme: 15.04.2011. od 10.30 sati
mjesto: Zagreb, MSU, Avenija Dubrovnik 17
Okrugli stol će okupiti relevantne stručnjake te potaknuti razmjenu mišljenja o idejama i temama koje su zaokupljale pripadnike pokreta Novih tendencija i njihov utjecaj na današnju umjetničku praksu.
Program
10.30-11.00 dolazak sudionika, kava dobrodošlice
● tema: Za aktivnu umjetnost (NT i društvo)
Trajanje: 11.00-12.15
Sudionici: Jerko Denegri, Ljiljana Kolešnik, Matko Meštrović, Giovanni Rubino
Moderatorica: Nada Beroš, kustosica MSU-a
Ključni navod: citat Ivana Picelja iz osobnog manifesta objavljenog u ediciji „A“, 1962: „mnogobrojnost i mnogoznačnost potreba našeg društva i pojedinaca traži od nas da prihvatimo aktivnu umjetnost, koja je kadra da bude avangarda najpozitivnijih nastojanja nauke i ljudske zajednice uopće... ona treba da bude čestica koje je kadra da postane naš životni pejzaž – naša realnost... ona je konkretna, ona je konstruktivna, ona je aktivna, ona treba da usmjerava kreativne snage u pozitivnu društvenu akciju, ona treba da je svugdje prisutna, ona je neprimjetna, ona je internacionalna i univerzalna, ona će preobraziti naše vizualne navike u smjeru percipiranja strukture, reda i cjeline u odnosima.“
U prvom dijelu okruglog stola tematiziraju se nastojanja sudionika Novih tendencija da umjetničkom djelatnošću preobraze društvo, što se temelji na njihovu idealističkom uvjerenju, tj. utopijskoj ideji da se industrijsko društvo, uz pomoć umjetnosti, može učiniti humanijim. Uz to, bit će govora o modelima povezivanja umjetnosti s uvjetima modernog života i pomirenja različitih sfera suvremenog društva. Zanima nas u kolikoj mjeri im je to uspjelo? Što o tome misle sudionici pokreta a što novi naraštaji istraživača?
Svi se mogu uključiti u raspravu, a ne samo sudionici.
Stanka za ručak: 12.30-13.30
Predstavljanje poštanske marke s motivom plakata Ivana Picelja s 4. tendencija: od 13.30-14.00 u Dvorani Gorgona (u nazočnosti predstavnika Hrvatske Pošte).
● tema: Stroj kao amplifikator kompleksnosti (NT i znanost)
Trajanje: 14.00 -15.15
Sudionici: Armin Medosch, Darko Fritz, Margit Rosen, kustoski kolektiv KOTNEJNER
Moderatorica: Leila Topić, kustosica MSU-a
Ključni navod: citat Abrahama Molesa iz kataloga 3. tendencije, 1965: „Čovjekov duh suviše je slab za ideje koje zamišlja. Nakon što je odgovorni umjetnik otkrio neku ideju, on se osjeća nemoćnim da je provede do kraja, jer rad koji je potreban na njegovom razvoju, nadmašuje ljudske snage... Upravo od stroja treba tada zatražiti da posluži kao amplifikator kompleksnosti, da probije put ostvarenja naših želja i da ih realizira.“
Uz to, riječ će biti i o vizionarskim idejama sudionika pokreta o uporabi stroja u umjetnosti te realizaciji tih ideja u suvremenoj umjetničkoj praksi. Otvara se i pitanje o ostvarivanju željenih ciljeva kroz istraživalačke procese imanentne pokretu, odnosno o partnerstvu čovjeka i stroja.
Stanka za kavu: 15.15 -15.40
● tema: Sve su slobode sada dopuštene (NT i umjetnički sustavi)
Trajanje: 15.45-17.15
Sudionici: Ivan Ladislav Galeta, Seadeta Midžić, Marina Viculin, Hartmut Boehm, Moderatorica: Nataša Ivančević, kustosica MSU-a
Ključni navod: citat Julija Le Parca iz kataloga 1. tendencija, 1961: „... očito je kako danas u vizualnoj umjetnosti postoji razmimoilaženje između tradicionalnih filozofskih i estetskih koncepcija, sredstava realiziranja i položaja umjetnosti u društvu. Sve su slobode sada dopuštene. Moguće je stvoriti bilo što, bilo kako: aktualna umjetnost ne odbija ništa.“
Treći dio okruglog stola tematizira ozračje nepovjerenja u kulturne institucije, umjetničko tržište i likovnu kritiku jednako prisutnu 1960-ih godina kao i danas. Međutim, ovom temom voljeli bismo skrenuti pozornost i na prostore slobode koje su izvojevali ondašnji umjetnici, ne samo svojim borbenim stavovima nego i jasno artikuliranim manifestima i tekstovima poput grupe GRAV ili grupe N.
Nakon kratke diskusije Margit Rosen, urednica, predstavit će knjiguA Little-Known Story about a Movement, a Magazine and the Computer's Arrival in Art: New Tendencies and Bit International 1961-1973, objavljenu 2011. u izdanju MIT Pressa i ZKM-a.
Okruglom stolu prisustvovat će i sudionici pokreta Novih tendencija poput Getulia Alvianija, Hartmuta Boehma, Herberta Frankea i Rudolfa Kaemmera.
