50 godina Foruma

Na svečanosti će govoriti:

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Akademik Ante Stamać, tajnik Razreda za književnost
Akademik Tonko Maroević
Akademik Krešimir Nemec, glavni urednik časopisa Forum
Akademik Nikica Petrak, urednik časopisa Forum
Prof. dr. sc. Mladen Machiedo, urednik časopisa Forum, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
 
50 godina Foruma

„Forum“, mjesečnik Razreda za književnost HAZU, slavi ove godine 50. obljetnicu izlaženja. Inicijator za pokretanje časopisa – a dugo godina i njegov pokrovitelj - bio je Miroslav Krleža.
Pripreme za pokretanje „Foruma“ započele su 1961. godine, a sve potrebne predradnje obavili su Miroslav Krleža, Petar Šegedin i Marijan Matković. Prvi broj mjesečnika pojavio se u siječnju 1962. Opremu časopisa, koja se bez znatnijih izmjena zadržala do danas, izvela je Majstorska radionica Krste Hegedušića prema likovnom rješenju S. Marića.
Prvi glavni urednik časopisa bio je Marijan Matković, koji je vodio časopis do smrti 1985. godine (osim kratkog interegnuma 1964-1965. kada je dužnost glavnoga urednika obavljao Ivo Frangeš). Matković je koncipirao „Forum“ kao reprezentativno književno glasilo koje okuplja najbolje snage na polju beletristike i kritičke refleksije. Važnu organizacijsku ulogu u razdoblju Matkovićeva urednikovanja imao je tajnik uredništva Ivan Krolo. Nakon kratkoga „prijelaznoga razdoblja“ (1986-1987), kad su uredničku palicu preuzeli Marin Franičević i Rafo Bogišić, časopis punih dvadeset godina (od 1987. do 2007.) vodi Slavko Mihalić. Od 2007. do 2010. glavni urednik bio je Nikola Batušić, a sadašnje uredništvo čine Krešimir Nemec (glavni i odgovorni urednik), Mladen Machiedo i Nikica Petrak.
U „Forumu“ su objavljeni brojni važni tekstovi hrvatske književnosti. Krleža je bio  suradnik časopisa od početka izlaženja pa sve do 1973. U njemu je objavio treću knjigu Banketa u Blitvi (1962) te dijelove romana-rijeke Zastave (1962; 1964-1968). Krleža je oko „Foruma“ okupio skupinu intelektualaca koji su, svaki na svome području, dali bitan doprinos oblikovanju nacionalne kulture i identiteta (Šegedin, Tuđman, Supek, Frangeš i dr.). U pola stoljeća postojanja „Forum“ je postao pravi barometar hrvatskoga književnoga i kulturnoga života i u njemu su surađivala sva važnija imena hrvatske književnosti.
U „Forumu“ je Mirko Božić tiskao svoj roman Tijela i duhovi, Šoljan Kratki izlet, Marinković je predstavio dijelove svoga romana Never more, Fabrio Berenikinu kosu, Raos Prosjake i sinove, Ladan Bosanski grb, Šegedin Frankfurtski dnevnik, Dubravka Ugrešić Šteficu Cvek u raljama života…Iz dramske produkcije izdvaja se Krležin Put u raj, Matkovićev General i njegov lakrdijaš, Šoljanova Dioklecijanova palača i Romanca o tri ljubavi te Gavranova drama Čehov je Tolstoju rekao zbogom.
Pjesničku proizvodnju predvode naši istaknuti pjesnici (Šop, Tadijanović, Parun, Mihalić, Slamnig, Dragojević, Mrkonjić, Paljetak), a tiskano je i nekoliko pjesničkih antologija.
Prevedena su i brojna važna djela najvećih svjetskih pisaca (Dante, Shakespeare, Goethe, Schiller, Goldoni, Rimbaud, Apollinaire, Yeats, Pound, Borges, Montale).
 Časopis tiska i priloge iz područja esejistike i znanosti o književnosti, a važnu ulogu ima stalna rubrika „Kronika“ koja registrira sve značajnije događaje na području književnosti, glazbe, likovnih umjetnosti, kazališta i filma.