Od 21. do 24. svibnja, održavaju se 4. Dani zagrebačke arhitekture, manifestacija kojom se arhitektura grada približava i otvara svima zainteresiranima. Tema ovogodišnjih Dana je Potencijal krize - poslovna arhitektura, a programski voditelj Alan Kostrenčić.
vrijeme: 21.05.2014.
Ovogodišnji dani otvorene arhitekture kao temu imaju arhitekturu poslovnih zgrada. Možda pomalo čudan izbor teme u doba krize i u situaciji kada na godišnjoj izložbi realizacija postoje tek dvije realizirane poslovne zgrade. Međutim, upravo kriza sadrži u sebi potencijal „novog“ početka, nužnost 'drugačijeg pogleda'. Promijenjeni kontekst u kojem radimo zahtijeva i promjenu u samoj disciplini kojom se bavimo. Riječi Rema Koolhaasa …uvjeti u kojima gradimo arhitekturu promijenili se više puta u posljednjih 20 godina, nego li u prethodnih 2000… možda najbolje ilustriraju intenzitet te promjene.
Uzimajući u obzir te činjenice, pokušati ćemo uvidjeti potencijal krize kao pokretač nekih novih odnosa i procesa u društvu, a sa kojima, pod uvjetom da ih razumije i anticipira, arhitektura može dobiti novi zamah i polet. Međutim da bi se problem sagledao drugačije, nužno je promijeniti optiku, kut gledanja. Iz tog razloga problem je promatran iz triju različitih gledišta van same discipline arhitekture (u užem smislu): ekonomsko-tržišnog; tehnološkog i organizacijskog; te antropološkog i sociološkog.
Prvi se dan tako bavimo uvjetima tržišta i ekonomskim kontekstom koji određuje realitet u kojem radimo, te kontekstom kakav bi nas mogao očekivati u neposrednoj budućnosti. Taj prvi dan nosi naslov 'Stanje stvari – resursi, potrebe potencijali'. Sa našim gostima, od kojih dva ne dolaze iz područja arhitekture, pokušat ćemo vidjeti koje su to i kakve promjene u ekonomiji i društvu koje definiraju ili će tek definirati potrebe za arhitektonskom artikulacijom i arhitektonskom 'proizvodnjom'. Pokušat ćemo razumjeti logiku 'tržišta', te pokušati razumjeti u kojim smjerovima će se razvijati trendovi 'poslovanja i proizvodnje'.
Drugi dan, nazvan 'i-work vs. poslovni prostor' pokušat će, ponovo uz pomoć troje gostiju, naznačiti u kojim okvirima se poslovni prostori radikalno transformiraju - i tipološki i funkcionalno. Te promjene ne proizlaze samo iz nove organizacije i podjele rada (sve veći broj free-lance zaposlenike), veći i na pojavu novih vrsta zanimanja (tzv. kreativna industrija). Obje su promjene proizašle dobrim dijelom iz novih IC-tehnologija, koje otvaraju jedan sasvim novi pristup radu kao drugačiji odnos 'snaga' rada i profita. Te promjene zahtijevaju i drugačiju arhitekturu ili možda drugačije razumijevanje i redefiniranje arhitekture…
Treći dan, trebao bi pak dati sliku na koji su način ti procesi 'opredmećeni' arhitekturom u pojavnosti grada, koje promjene u identitetu stvaraju takove nove 'izgrađene strukture moći'. Spomenuti 'novi odnosi snaga' iziskuju nove formate 'reprezentacije', koji svoju konkretizaciju, materijalitet, imaju u arhitekturi. Pitanje je dakle, kako ti novi procesi, djeluju na klasičnu tipologiju kapitalizma – neboder, te kako ti novi obrasci, kroz pojedinačnu arhitekturu, grade identitet grada. Koje su to antropološke, sociološke i ine konzekvence arhitekture? Koja je razlika i što možemo očekivati kroz te promjene?
Pozicija arhitekata danas je takova da ponovo moraju zauzeti mjesto 'javnih intelektualaca' koji s jedne strane moraju vrlo dobro razumjeti vanjski kontekst u kojem rade, ali sa druge - i direktno učestvovati u njegovom stvaranju, a ne prepuštati se 'prokletstvu uslužne djelatnosti' gdje smo svedeni tek na dekoratere koji pakiraju stvari određene uskogrudnom logikom - ekonomije, tržišta i politike.
Program
