U petak, 4. studenog, u 20 sati, otvara se 37. Splitski salon. Središnja tema ove bijenalne manifestacije suvremene umjetnosti je propitivanje izložbe kao mjesta vlastite izloženosti i kao potencijalnog mjesta artikulacije laži kao legitimnoga sredstva galerijskog pripovijedanja. Izložba se održava u Podrumima Dioklecijanove palače te u javnim prostorima grada Splita a ostaje otvorena do 2. prosinca.
vrijeme: 04.11.2011.
mjesto: Split; Podrumi Dioklecijanove palače
Kustosi 37. splitskog salona su Dalibor Prančević i Barbara Vujanović.
Lista izlagača: Vinko Barić, Valentino Bilić Prcić, Duška Boban, Milan Brkić, Ivan Bura, Roberto Calvi, Robert O'Connor, Dragoslav Dragičević, Zlatan Dumanić, Alemka Đivoje, Sunčica Fradelić, Sonja Gašperov, Petar Grimani, Igor Grubić, Nela Hasanbegović, Vojin Hraste, Nina Ivančić, Dina Jakšić, Ivan Kolovrat, Petra Kovačić, Andreja Kulunčić, Ana Kuzmanić, Siniša Labrović, Kristina Leko, Tonka Maleković, Marko Marković, Toni Meštrović, Martina Miholić, Dan Oki, Mateo Perasović, Ivana Poljak, Renata Poljak, Viktor Popović, Daniel Premec, Ivana Resić Šore, Kristina Restović, Dina Rončević, Room 100, Sandra Sterle, Kaća Svedružić, Boris Šitum, Goran Škofić, Stipan Tadić, Nikola Vrljić, Loren Živković Kuljiš, Vlasta Žanić, Gorki Žuvela.
Platforma:izlàgati (se) izlágati
Jedan od zanimljivijih pojmova naspram kojih se relacionira život jest 'laž'. Pritom činjenica semantičkog šuma što ga u hrvatskom jeziku generira približavanje dvaju glagolskih oblika: izlàgati (izreći laž) i izlágati /se/ (izložiti /se/), postaje iznimno provokativna. Upravo u tom šumu ogleda se platforma 37. splitskog salona. U obzir se uzimaju sve tematske mogućnosti, sva moguća istraživanja putova 'urbane laži', negiranja ili iskrivljavanja istine, odnosno njezine manipulacije; od političkih, osobnih, rodnih i socijalnih impulsa do propitkivanja samoga sredstva umjetnosti i njegovih mogućnosti manipulacije. Ne zanemaruju se pritom ni vrlo nestabilne pozicije i 'opasnosti' vlastitog izlaganja u javnoj domeni umjetničkog istupa.
Laž se može shvatiti kao provokacija, legitimno sredstvo u prokazivanju najrazličitijih anomalija. No ona se isto tako može doživjeti kao prostor slobode, zaklon, otklon od prevelike izloženosti i otvorenosti. Pojedinci postaju sve više dostupni okolini, a sve manje sebi samima: od mobitela, preko Interneta do Big Brothera i inih reality emisija - intima se olako prepušta ili se posvema gubi i negira. Uostalom, u trenutku kad se tako olako razbacujemo pojmom 'transparentnost', te ga proširujemo na područje političkog diskursa i na polje suvremenih umjetničkih i izložbenih praksi, iz-laganje gotovo da ima subverzivan prizvuk.
Na području intime ocrtava se unutarnja refleksija općih iskustava koja postaju osobna, ali i izlaganje vlastitih 'posebnosti' koje postaju javnom domenom. Od srži, najskrivenijih žudnja, želja i potreba, trauma, do rubova intime, preko kojih se pojedinac približava 'drugom', otkriva se širok spektar konotacija prava, ali i odgovornosti. Bavljenje intimom odvija se između dva ekstrema – introvertiranosti i ekstrovertiranosti.
Ukratko, ovu bijenalnu manifestaciju suvremene umjetnosti zanima pitanje kako se paradigma laži, ali i 'intime' uvlači u diskurzivan prostor grada i galerije, odnosno kako se artikulira kroz suvremenu umjetničku praksu. Projekt pretpostavlja prezentiranje svih medija umjetničkog izražavanja.
'Splitski salon' izložba je suvremene umjetnosti koja se u neravnomjernom ritmu anualnih i bijenalnih događanja održava od godine 1969. Više od četiri desetljeća Salon okuplja potencijal likovne scene, ne samo regije nego i ukupnog prostora Republike Hrvatske, i u isključivoj organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split podastire javnosti dosege recentne produkcije u svim poznatim načinima likovnog izražavanja. Suvremeni Splitski salon, koji je bijenalan, tematski prati turbulentno stanje društvenih mijena. Stvaralačkim autorskim angažmanom i umjetničkom produkcijom Salon omogućuje likovnim umjetnicima referiranje na društvenu zbilju i tako biva mjestom promocije opće kulturne stvarnosti Inzistiranjem na projektu Splitski salon Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split njeguje humanističke vrijednosti dostojne čovjeka, kritički se odnosi spram tržišnog neoliberalizma, postavlja pitanja o slobodarskoj opstojnosti i nudi odgovore putem nesputane slobode umjetničkog izražavanja posredovane konkretnim artefaktima visoke umjetničke vrijednosti.
Osim izložbenog programa, kustoskog postava u galerijskim prostorima, Salon organizira i rasprave na određenu temu, s poštivanjem različitih pogleda u javnom diskursu. Splitski salon redovito zadire i u tkivo grada performativnim djelovanjem jednog dijela aktera u projektu, istražujući reakciju ne samo ciljane publike nego i ukupne javnosti. Na taj se način događa da slučajni prolaznici budu ne samo neutralni konzumenti umjetničke ponude nego aktivni sudionici Salona. Mateo Perasović, predsjednik Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split
