20. Kvirinovi poetski susreti

Sisak  je s pravom postao gradom pjesništva i pjesnika, jer već dvadeset godina Ogranak Matice hrvatske Sisak organizira pjesničku manifestaciju Kvirinove poetske susrete na kojima sudjeluju  ugledni hrvatski pjesnici i pisci.
Od ideje koja je začeta 1991. godine, kada su u Siska dolazili mnogi hrvatski pjesnici i pisci, pa od 1997. godine kada su održani prvi  Kvirinovi poetski susreti do danas možemo kazati da su  Susreti  najznačajnija pjesnička manifestacija u Hrvatskoj. Teško je nabrojati sve koji su pohodili Sisak, lakše bi bilo nabrojati pjesnike i pisce  koji nisu sudjelovali. Negdje više od stotinjak sudionika velik,  je  broj, i ne samo broj,  pjesničkim ugledom sudionici su promicali Sisak i stvorili od njega - grad pjesništva i pjesnika.
 
Susreti nose ime po zaštitniku Grada Siska, biskupu i mučeniku sv. Kvirinu, sedmom sisačkom biskupu u vrijeme cara Dioklecijana i progona kršćana. On je  iz Siska  bio prognan  i u Mađarskoj osuđen na smrt bacanjem u rijeku s mosta i s mlinskim kamenom oko vrata. Postao je mučenikom i proglašen je svetim. On nije samo patron Siska već i novoosnovane Sisačke biskupije. Svjedočio je vjeru, koje se nije odrekao ni u času smrti, poveznica s pjesnicima jest ta – oni svjedoče istinu i ne odriču je se unatoč nerazumijevanje mnogih.
 
Na Susretima se dodjeljuju nagrade: Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, kao najveće priznanje jednom od sudionika za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu. Ovu prestižnu nagradu dobili su: Stjepan Vladimir Letinić,(1997.) za inicijativu pokretanja Susreta, Tito Bilopavlović (1998.), Miroslav Mađer (1999.), Dragutin Tadijanović (2000.), Zvonimir Mrkonjić (2001.), Zvonko Maković (2002.), Branimir Bošnjak (2003.), Borben Vladović (2004.), Milorad Stojević (2005.), Slavko Jendričko (2006.), Ivan Rogić Nehajev (2007.), Branko Čegec (2008.), Tea Benčić Rimay (2010.- posthumno), Sonja Manojlović (2011.), Boris Domagoj Biletić (2012.), Krešimir Bagić (2013.), Delimir Rešicki (2015.) a ovogodišnji laureat je Petar Gudelj.

Petar Gudelj, ovogodišnji laureat, „posve je iznimna pojava na književnoj sceni. Piše i objavljuje punih šest desetljeća, pričem je tiskao sljedeće pjesničke knjige: Ruke, suze i čempresi (1956), Isus je sam (1961), Pas, psa, psu (1967), Suhozidina (1974), Tropi. Počela (1976), Štit (1979), Ilirika (1980), Vrulja (1982), Mit i med (1982), Osmoliš (1982), Vilkoe (1984),  Hesperidske jabuke (1986), Europa na tenku (1987), Golubice nad jamama I–III (1993), Po zraku i po vodi (2002), Zmija mladoženja (2007), Duša tilu (2010) i Sve što si donio iz planine (2012). Uz poeziju Gudelj se pojavljivao i u ulogama autora školskih udžbenika, scenarista, antologičara i nakladnika…
Gudeljev je pjesnički stil eliptičan, gnomičan, premrežen figurama ponavljanja, prepun ritualiziranih sintaktičkih obrazaca koji u jednome prepoznaju mnoštvo a u mnoštvu jedinstvo, „mitska se naracija pretače u poetsku senzaciju, u imaginativnu jezičnu igru“. Njegova jezična magija stvara nove uvide, upućuje na specifičnu emocionalnost subjekta te otkriva nove mogućnosti razumijevanja mitskoga mišljenja. Pjesnički opus Petra Gudelja spoznajni je i komunikacijski unikat koji nas vraća počelima, tj. samoj prirodi mišljenja i pjevanja“ – piše u obrazloženju nagrade  Krešimir Bagić.
Nagrada za najbolju knjigu poezije autoru do 35. Godina dobili su pjesnici: Ivica Prtenjača, Drago Glamuzina, Damir Radić, Romeo Mihaljević, Marijana Radmilović, Ana Brnardić, Marko Pogačar, Franjo Nagulov, Branislav Oblučar, Vanja Jambrović, Davor Ivankovac, Nataša Nježić a ove godine dobit će je Alleksandar Hut Kono za zbirku pjesama "Padajući izbornik".
„U knjizi  Padajući izbornik Hut Kono  piše autopoetički o poeziji, pjesnicima, pisanju. U sjajnom uvodnom tekstu Život na smetlištu navodi kako je pisati pjesmu, isto kao kad se čovjek penje uz stepenice. Penjući se stepenicama, on će doći do neobičnog pogleda, vidjet će i galaksije i demone duboko u paklu, vidjet će ne samo prostor, već i vrijeme, te frivolnost planete na kojoj živimo.  Upravo odnos prostora i vremena bit će vrlo važan u ovoj knjizi. Ponovo se pjesnik vraća opsesivnoj temi - velikim gradovima, a  još je u prošloj knjizi isticao kako je grad kao i umjetnost, jedini divljenja vrijedan čovjekov izum“- istaknut će izbornica nagrade pjesnikinja i kritičarka Darija Žilić.
 
Susrete uz pjesništvo prati glazbeni, kazališni i likovni program. U tom programu  sudjelovala su Marijan Jurišić - prvak opere HNK, Mladen Požgaj-solist Simfonijskog orkestra HRT-a koji za ovu prigodu komponirao Himnu sv. Kvirinu, na tekst latinskog pjesnika Prudencija. Himnu je praizvelo Hrvatsko pjevačko društvo „Danica“, najstarije pjevačko društvo u Sisku, osnovano 1860. godine.
Gost je bio glazbenik i pjesnik Arsen Dedić, zatim Lidija Bajuk, Drago Mlinarec, Damir Kukuruzović, Jimi Kurfirst, Branko Bogunović Pif, učenici Glazbene škole „Fran Lhotka“, VIA Lipe, muška i ženska klapa Kolapijani, FA Ivan Goran Kovačić i drugi.
Bilo je izvedeno nekoliko kazališnih predstava i performansa: Kvirin Sisački, dokumentarna drama jednog preobraženja čiji je autor Silvije Vadla a režirao ju je Mladen Merzel, plesna predstava Jasminke Petek Krapljan i Jasmina Novljakovića Republika Mašte,  Lakoća platna – ulomci iz izgubljene poeme Josipa Severa u izvođenju Scene Nar i drugo.
 
Kvirinovi poetski susreti započet će u petak, 3. lipnja u Matici hrvatskoj Sisak u 19, 30 sati  dodjelom nagrada laureatima i razgovorima o njihovom pjesničkom stvaralaštvu. Nastavit će se poetsko-glazbenom večeri (21 sat) u Siscia jaz clubu.
 
U subotu, nakon euharistijskog slavlja za Blagdan sv. Kvirina, u 17 sati u Matici hrvatskoj Sisak nastavljamo  s poezijom i razgovorima te promocijom novoga trobroja Riječi, časopisa za književnost, kulturu i znanost.
 
U nedjelja, 5. lipnja, planiran je  posjet Blinjskom Kutu gdje je rodna kuća velikog pjesnika Josipa Severa, posjetit ćemo i njegov grob u Komarevu, kao i grob pjesnikinje Tee Benčić Rimay u Sisku.