Nakladnik Hena com - knjige koje se pamte objavio je šest novih romana: „Gnijezdo“ Roisín O’Donnell, „Abigél“ Magde Szabó, „Mala čudovišta“ Jessice Lind, „Slavni podvizi“ Ferdije Lennona, „La petite Marie“ Vjekoslave Huljić i „Tečaj reinkarnacije“ Vlade Simcicha Vave.
vrijeme: 13.08.2026. -
U romanu „Gnijezdo“ Roisín O’Donnell Ciara Fay jednoga poslijepodneva u Dublinu donosi odluku koja će promijeniti njezin život. Kroz priču se postupno razotkrivaju strah, nesigurnost i iscrpljenost žene koja pokušava zaštititi sebe i svoju djecu. Roman, koji je s engleskog prevela Maja Ručević Karanović, govori o tome koliko je teško osloboditi se nasilja i ponovno povjerovati u mogućnost novog početka, navodi nakladnik.
Roisín O’Donnell nagrađivana je irska književnica. Njezina zbirka kratkih priča „Wild Quiet“ objavljena je 2016., ušla je u uži izbor za nagradu Kate O’Brien i širi izbor za nagradu Edge Hill. Godine 2018. osvojila je nagradu An Post Irish Book Awards za kratku priču godine. Njezin debitantski roman „Gnijezdo“ objavljen je 2025. i osvojio je An Post Irish Book Award za roman godine.
„Abigél“ Magde Szabó smješten je u posljednje godine Drugoga svjetskog rata. Petnaestogodišnju Ginu Vitay otac iznenada odvodi iz Budimpešte i šalje u strogi internat. Priča prati njezino odrastanje te donosi teme prijateljstva, žrtvovanja, morala, bunta, hrabrosti i junačkog čina koji ne mora uvijek biti otvoren i javan. Roman je s mađarskog prevela Lea Kovács.
Magda Szabó (1917.-2007.) bila je mađarska književnica. Rođena je u Debrecenu, gdje je studirala mađarski jezik i latinski. Osim romana pisala je poeziju, drame i eseje. „Abigél“ jedan je od njezinih najpoznatijih romana i klasik mađarske književnosti. Osvojila je brojne nagrade, uključujući Kossuthovu nagradu, a 2003. i francusku književnu nagradu Prix Fémina za roman Vrata.
U romanu „Mala čudovišta“ Jessica Lind prati Piju i Jakoba, roditelje sedmogodišnjeg dječaka. Jednoga dana učiteljica ih obavještava o incidenta u kojemu je sudjelovao njihov sin, koji pokreće niz pitanja i sumnji. Priča govori o roditeljstvu, pamćenju, razornoj moći neizgovorenoga, nepouzdanosti svjedoka i dvojnosti istine te o tome kako jedna nejasna optužba može iz temelja promijeniti život obitelji. Roman je s njemačkog preveo Dalibor Joler.
Jessica Lind rođena je 1988. u St. Pöltenu. Austrijska je književnica i scenaristica. Studirala je na Filmskoj akademiji u Beču, a kao dramaturginja surađivala je na filmu Jessice Hausner „Little Joe“, koji je premijerno prikazan u Cannesu 2019. godine.
U romanu „Slavni podvizi“ Ferdia Lennon radnju smješta u 412. godinu prije Krista, nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju. Roman spaja antičku tragediju s irskim humorom, a kroz priču o umjetnosti i prijateljstvu govori i o zajedništvu i nadi, ističe nakladnik. S engleskog ga je preveo Mišo Grundler.
Ferdia Lennon rođen je 1998. u Dublinu. Diplomirao je povijest i klasične jezike na University College Dublin, a magistrirao kreativno pisanje na Sveučilištu East Anglia. „Slavni podvizi“ njegov su prvi roman.
U romanu „La petite Marie“ Vjekoslave Huljić mlada Nina pred platnom djevojčice u bijeloj haljinici prepoznaje kist Amedea Modiglianija. Otkriće je vodi prema zaboravljenoj povijesti njezine obitelji. Priča se proteže od splitskih kamenih uličica početkom 20. stoljeća, preko vreve Montparnassea u zlatno doba pariške moderne, do suvremenog Londona i muzeja Tate Modern, gdje slika „La petite Marie“ prvi put izlazi pred oči javnosti.
Vjekoslava Huljić objavila je 14 knjiga, među kojima su knjige za djecu i mlade, zbirka poezije „Jutrooki“ te romani za odrasle „Gen anđela“ i „La petite Marie“. Za roman „Moj Titanic ne tone“ osvojila je nagradu Anto Gardaš Društva hrvatskih književnika. Više od tri desetljeća djeluje i kao autorica stihova u hrvatskoj pop-glazbi, s više od sedamsto objavljenih pjesama.
Na početku „Tečaja reinkarnacije“ Vlade Simcicha Vave nalazi se ubojstvo, očito uzrokovano ljubavnim trokutom. No, priča potom kreće unatrag i prati protagonisticu kroz vrtloge života, toliko dinamične i turbulentne da se ubojstvo s početka gotovo zaboravlja, premda se pripovjedni krug na kraju zatvara. U romanu prostor dobivaju i ostali likovi koji s protagonisticom ukrštaju puteve, a njihove priče daju kontekst njihovim postupcima, navodi nakladnik.
Vlado Simcich Vava rođen je u Rijeci, gdje živi i radi. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost, a nakon studija posvetio se glazbi. Poznat je kao gitarist i član riječkog rock-sastava Laufer, a djeluje i kao producent i autor. Objavio je više knjiga, među kojima su zbirke priča i romani. (Hina)
