'Književno jutro - jutro s rezidentom' predstavit će u subotu 10. kolovoza od 11 sati u Šibeniku mladog književnika Tomislava Augustiničića, ovogodišnjeg dobitnika književne rezidencije "Vesna Parun" koju je prije četiri godine pokrenula Kulturna udruga Fotopoetika.
vrijeme: 10.08.2024. -
mjesto: Šibenik
Književni susret održat će se na green stageu kluba Azimut s početkom u 11 sati, a moderatorica programa je dugogodišnja šibenska novinarka i jedan od članica žirija koja sudjeluje u odabiru rezidenta/ice, Živana Podrug. Uz nju će, naravno, biti i mladi književnik Tomislav Augustinčić.
Iz obrazloženja žirija...
"Za ovogodišnju rezidenciju „Vesna Parun", pjesnik i etnolog Tomislav Augustinčić imao je najoriginalnije, u stvaralačkom smislu najintrigantnije, a u svakom slučaju slojevito i sustavno napisano motivacijsko pismo. Augustinčić sretno spaja etnografiju i pjesništvo, odnosno poziciju znanstvenika i umjetnika, a planirani rad u rezidenciji čvrsto naslanja na otok Zlarin i njegove tradicije, na crvenilo koralja čijim su se izlovom Zlarinjani u prošlosti bavili te na pjesništvo Vesne Parun, u kojem zbirka Koralj vraćen moru postaje metafora za nju samu i njezinu smrt te je svojevrstan moto pjesničkog bivanja na Zlarinu", naveo je, među ostalim, tročlani žiri u obrazloženju zašto baš Augustinčić.
Riječ rezidenta...
"Zlarin je predivan otok i sada, na početku izmaka prvog tjedna što sam na ovoj rezidenciji, mogu potvrditi koliko je boravak na njemu u sklopu ove rezidencije inspirativan i produktivan. Jako je teško pričati i pisati, barem meni, o procesu pisanja dok je u tijeku. Dnevni raspored dirigiran je kretanjem dnevnog svjetla i ostalim ritmovima otoka, no u ovih prvih pet dana utabao sam dnevnu rutinu rada, sakupio prve dojmove u bilješke i fotografije i zapisima u "pjesničkom" i "etnografskom" dnevniku. Plan mi je, počevši s ovim vikendom, malo dublje zaroniti, u potrage za priče o zlarinskom koraljarstvu - volio bih razgovarati s Zlarinjanima čiji su očevi bili koraljari, pričati sa vlasnicima koraljarnica na otoku, detaljno iščitati svaki detalj Centra koralja. Čitao sam ovih dana znanstvene članke o povijesti koraljarstva, o koraljnom nakitu, općenito o europskoj devetnaestostoljetnoj fascinaciji koraljima, ali i o ekološkoj šteti koje je prouzročila; sve se počinje povezivati u jedno živo tkivo o toj fascinantnoj crvenoj“, poručio je Augustinčić.
Program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Šibenik.
Tomislav Augustinčić
