Najvažnije nacionalno umjetničko priznanje, Nagrade 'Vladimir Nazor', za 2025. godinu, dodijeljene su 67. put u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Od 1959. godine kada je ustanovljena, nagrade se dodjeljuju svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti, arhitekturi i urbanizmu. Ovogodišnja svečanost dodjele nagrada odvijala se u svjetlu 150. obljetnice rođenja akademika, pjesnika, prozaista, prevoditelja i jednog od najplodnijih hrvatskih književnika Vladimira Nazora.
vrijeme: 19.06.2026. -
Foto: Marko Ercegović
Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i predsjednik Odbora nagrade „Vladimir Nazor“ akademik Frano Parać, nagrade za životno djelo uručili su Ludwigu Baueru za književnost, Ivi Pogoreliću za glazbu, Josipu Podvoracu za film, Ljerki Njerš za likovne i primijenjene umjetnosti, Želimiru Mesariću za kazališnu umjetnost te Nikoli Bašiću za arhitekturu i urbanizam.
Godišnje nagrade uručili su Evelini Rudan Kapec za zbirku poezije „Polje, slama, žudnja“ u izdanju Frakture, Srećku Bradiću za 3. simfoniju „Salve Mundi Salutare“ za sopran, bariton, mješoviti zbor i veliki simfonijski orkestar, praizvedenu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, 5. prosinca 2025. godine, Igoru Bezinoviću za dokumentarno-igrani film „FIUME O MORTE!“, Robertu Šimraku za izložbu „Purgatorij“ u „Laubi - kući za ljude i umjetnost“ u Zagrebu, održanoj od 29. svibnja do 8. lipnja 2025. godine, Dijani Vidušin za ulogu Lade Lončar u predstavi „Sigurna kuća“, autorskom projektu Jelene Kovačić i Anice Tomić, prema romanu Marine Vujčić, u produkciji Gradskoga dramskog kazališta Gavella, premijerno izvedenom 24. listopada 2025. godine te arhitektima Hrvoju Njiriću, Iskri Filipović, Irmi Šmuc te Marku Gusiću za projekt „Ambulanta Gračani“.
Ističući Vladimira Nazora kao književnika koji je istodobno čuvao kontinuitet tradicije i otvarao prostor modernom umjetničkom senzibilitetu, ministrica Obuljen Koržinek govorila je o važnosti njegova nasljeđa, naglasivši kako njegovo djelo ne predstavlja samo nacionalnu kulturnu baštinu nego i poticaj i orijentir generacijama stvaratelja i čitatelja. „Ta ista ideja povezanosti tradicije i suvremenog stvaralaštva, kao i umjetničke relevantnosti kroz vrijeme, ugrađena je i u smisao Nagrade „Vladimir Nazor“, koja nosi njegovo ime kao trajni orijentir izvrsnosti u hrvatskoj umjetnosti i koja od 1959. godine prati razvoj hrvatske umjetnosti te bilježi njezine najvažnije dosege“, zaključila je ministrica.
Uz to je upozorila kako je Nazorova riječ jednako snažna i danas kao i u vremenu u kojem je nastala jer i dalje nadahnjuje, povezuje i podsjeća na trajnu snagu književnosti i umjetnosti. „Kroz različita razdoblja društvenih promjena, Nagrada Vladimir Nazor zadržala je vjerodostojnost upravo zahvaljujući sposobnosti da prepozna autentične umjetničke glasove, one koji ne ponavljaju postojeće obrasce, nego ih propituju i nadilaze. Ona je i potvrda ustrajnosti u traženju smisla, u radu koji ne pristaje na površnost, nego ulazi dublje u pitanja forme, izraza i odgovornosti umjetničkog čina“, zaključila je ministrica te poručila kako u suvremenom trenutku, u kojem se iskustvo svijeta sve više posreduje brzinom, fragmentacijom i stalnom izmjenom informacija, umjetnost ostaje prostor usporavanja, promišljanja i unutarnje koncentracije.
Uz čestitke laureatima te zahvalu Odboru Nagrade i stručnim povjerenstvima, ministrica je istaknula kako se u ovogodišnjem odabiru dobitnika Nagrade „Vladimir Nazor“ prepoznaje živa prisutnost različitih poetika, iskustava i generacijskih perspektiva koje zajedno čine dinamičan i slojevit prostor hrvatske umjetnosti.
Predsjednik Odbora Nagrade Vladimir Nazor, akademik Frano Parać istaknuo je Nazora kao jednog od najvećih hrvatskih književnika čije djelo i danas svjedoči snazi umjetnosti, slobode i kulturnog identiteta. „U vremenu brzih promjena, relativizacije vrijednosti, snažnog utjecaja tehnologije i medija, umjetnost ostaje prostor slobode istine i ljudskosti. Ona nas povezuje, oplemenjuje i podsjeća na ono najvrijednije što dijelimo kao društvo. Upravo zato ova nagrada ima posebno značenje, potvrđuje važnost stvarnog predanog i autentičnog umjetničkog stvaralaštva. Ona je i potvrda da kultura i umjetnost imaju nezamjenjivu ulogu u izgradnji našeg društva i nacionalnog identiteta. Umjetnost nas uči slobodi, potiče dijalog i ostavlja trajne vrijednosti budućim generacijama“, kazao je Parać.
Zahvaljujući u ime laureata - hrvatski književnik, urednik i prevoditelj Ludwig Bauer istaknuo je Nagradu „Vladimir Nazor“ kao veliki poticaj ustrajanju u stvaralačkom radu i izvedbenoj umjetnosti kao i razvoju umjetnosti što obogaćuje i unaprjeđuje nacionalnu kulturu. „Bez umjetnosti nema naše humane budućnosti“, dodao je. Govoreći o važnosti komunikacijskog lanca od stvaratelja umjetnosti do publike, čiji je senzibilitet za umjetnost također umjetnički talent, naglasio je da bez publike umjetnost ne opstaje te zaključio kako bi „ona u pustinji bila izvor pitke vode koja nema koga napojiti“.
Povodom 150. obljetnice rođenja Vladimira Nazora u programu svečanosti odana je počast književniku čija su djela postala neizostavan dio hrvatskoga kulturnog identiteta. Ulomke pjesama Vladimira Nazora, interpretirali su mladi glumci, studenti Akademije dramske umjetnosti Bela Grah i Lav Novosel, a Zbor Hrvatske radio televizije pod ravnanjem maestra Tomislava Facinia otpjevao je uglazbljene Nazorove pjesme - „Zvonimirovu lađu“ skladatelja Jakova Gotovca i stavak „Podne“ iz suite „Faun“ skladatelja Rudolfa Matza.
Obrazloženja Odbora Nagrade „Vladimir Nazor“ potražite u
monografiji Nagrade Vladimir Nazor za 2025. godinu (.pdf).
Galerija fotografija
