Deveto izdanje Mediteranskog festivala knjige, koje se održava na splitskim Gripama do 27. rujna, ove godine okuplja više od 50 nakladnika, a posebno bogat program posvećen je djeci i mladima koje očekuje više od 60 kreativnih i edukativnih radionica, od literarnih, kazališnih, likovnih, foto i eko radionica, preko radionica komunikacijskih vještina i medijske pismenosti sve do bajkaonica, čitaonica i susreta s autorima i ilustratorima.
vrijeme: 23.09.2026. - 27.09.2026.
mjesto: Split
Otvarajući festival ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izrazila je ponos što se manifestacija koja je proizašla iz inicijative decentraliziranja kulture i ravnomjernog regionalnog razvoja, od početka razvija i snažno raste programski i sadržajno s publikom.
Podsjetila je na veliki angažman Ministarstva kulture i medija i ulaganja u sve segmente književno-nakladničkog sektora od autora i prevoditelja preko nakladnika i organizatora različitih manifestacija sve do knjižara i knjižnica, odnosno čitatelja te istaknula unaprjeđenje autorskih prava koja autorima osiguravaju sredstva za isplatu naknada na temelju prava javne posudbe u knjižnicama. „Udvostručili smo sredstva za otkup knjiga te transformirali naše stare modele otkupa. Zahvaljujući suradnji i razgovorima s izdavačima, pronašli smo dobar model i u interesu izdavača i u interesu knjižnica“, dodala je.
Naglasila je kako su zahvaljujući Nacionalnom planu oporavka i otpornosti prvi put ostvarena velika ulaganja izravno u kulturne i kreativne industrije te kako je od 35 milijuna eura, više od 5 milijuna povukao upravo sektor izdavaštva. Ističući važnost kontinuiranog unaprjeđivanja sustava potpora sektoru, ministrica je najavila pokretanje natječaja namijenjenog hrvatskim nakladnicima koji bi objavljivali knjige na stranim jezicima, koje do sada nisu bile obuhvaćene potporama, a koji bi pomogao da se na hrvatsko tržište postave kvalitetni prijevodi hrvatske literature.
Govoreći o ulaganjima u mrežu narodnih knjižnica istaknula je kako je za njezina mandata obnovljeno ili izgrađeno više od 30 novih knjižnica. Podsjetila je i na pokretanje manjih natječaja za specifične potpore u području knjige i nakladništva poput projekta Nagrade za najbolje knjižare za koji raste interes iz godine u godinu. „Vjerujem da smo uspjeli usporiti negativni trend pada interesa za knjigu i čitanje. To je svima nama ohrabrenje da ne prestajemo inzistirati na ulaganju u promidžbu knjige i čitanja“ poručila je ministrica govoreći o Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja. Istaknula je rezultate programa Rođeni za čitanje kojim se potiče čitanje djeci od najranije dobi te izrazila zadovoljstvo što je pokrenuo na tisuće malih projekata koji se odvijaju u školama, vrtićima, knjižnicama ili knjižarama. Izrazila je ponos na kampanju „15 po 15“ koja je u okviru izazova svakodnevnog čitanja djetetu 15 dana barem 15 minuta dnevno, mobilizirala gotovo dvjesto tisuća ljudi, institucija ili pojedinaca, najviše roditelja, ali vrtića i škola. Najvrjednije je što su rezultati pokazali da je gotovo 90 % sudionika nakon izazova nastavilo čitati djeci svaki dan.
Govoreći o projektu Kulturne iskaznice, koja od svibnja ove godine osamnaestogodišnjacima omogućuje 100 eura koje mogu potrošiti na kulturne sadržaje, ministrica je izrazila zadovoljstvo što se sredstva uz karte za kino najviše troše upravo na kupnju knjiga. Osvrnula se na najavu Europske komisije novog zakonodavnog paketa o ograničavanju korištenja društvenih mreža za djecu i mlade s cijelim nizom istraživanja koja su zabrinjavajuća te upozorila na negativne posljedice nečitanja i sve veći postotak djece koja dobivaju odgodu upisa u prvi razred osnovne škole. Poručila je kako svi zajedno moramo angažirano raditi na promicanju knjige i kulture čitanja jer je to jedini način da generacije koje dolaze budu obrazovane i budu osviješteni građani koji znaju kritički misliti. „Kulturu vrlo često napadaju oni koji u njoj ne participiraju i koji ju žele odvući u ekstreme“, upozorila je ministrica te poručila kako ako želimo biti snažno i zdravo društvo moramo naučiti da imati različito mišljenje ne znači imati pred sobom neprijatelja, nego osobu koja drugačije misli i s kojom možemo učiti kroz dijalog. „Moramo se svi zajedno boriti da sačuvamo prostor gdje je kultura prostor slobode, uvažavanja i izgradnje ljudi koji misle“, poručila je. Na koncu je zahvalila organizatorima i svima koji su doprinijeli osmišljavanju programa festivala.
Okupljenima su se obratili i zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, gradonačelnik Grada Splita Tomislav Šuta, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina te potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore dr. sc. Dragan Kovačević. Nakon svečanog otvorenja, festival je započeo posebnim programom u spomen na hrvatskog književnika i velikog poznavatelja naše mediteranske tradicije Veljka Barbierija. Iz bogatog i raznolikog programa za djecu i odrasle, uz nastupe domaćih autora, ističe gostovanje norveškog pisca svjetskog glasa Joa Nesboa koji će predstaviti hrvatsko izdanje svoga romana „Završni kadar“, četrnaeste knjige iz serijala o Harryju Holeu te potom sudjelovati na panelu „Transmedijalnost: knjiga - scenarij - film“ u prostorijama Hrvatskog doma Split, zajedno s autorima i producentima koji se bave ekranizacijama književnih djela. Više:
https://mfk.hr/program/.
Festival se održava u organizaciji Hrvatske gospodarske komore uz potporu Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
Galerija fotografija>>>