Kraškovičev umjetnički svijet nastanjuju životinje, hibridna i teško odrediva bića, ranjivi protagonisti i situacije koje na prvi pogled mogu djelovati zaigrano, gotovo bezazleno. No njihova neposrednost samo je ulaz u složeniji prostor. Iza prepoznatljive figuracije otvaraju se pitanja odnosa prema slabijem, drukčijem i nezaštićenom, pitanja straha, nasilja, pripadanja i odgovornosti. Otud i naslov izložbe, Happiness and worries (Sreća i brige). |
| U središtu tog svijeta nalazi se i Napad na gospodina Golaća, grupna skulptura izrađena od hrastovog drveta. Gospodin Golać okružen je svojim razvijenijim „rođacima“ koji ga promatraju, ispituju i zatvaraju svojim tijelima. Sam napad još se nije dogodio. Kraškovič prikazuje upravo trenutak prije njega - stanje krajnje neizvjesnosti u kojem još postoji mogućnost da se nasilje dogodi ili ne dogodi. Golaćeva „golotinja“ zato nije tek pitanje forme: on je nezaštićen, izložen i bez obrane, a njegov strah postaje ono mjesto na kojem se gledatelj s njim može poistovjetiti. |
| Izložba donosi i grupnu skulpturu Ugrožene vrste; kao i niz slika, grafika i crteža, među kojima su radovi iz ciklusa Zona komfora. Različiti mediji pritom ne funkcioniraju kao odvojene cjeline, već grade zajednički prostor u kojem se iznova pojavljuju pitanja sigurnosti, ranjivosti i odnosa prema drugome. Već sami naslovi pojedinih radova upućuju na jednu od trajnih preokupacija Kraškovičeva rada: koliko je zona u kojoj se osjećamo zaštićeno doista sigurna i što se događa kada se granica između zaštićenog i ugroženog počne pomicati. |
| Takva pitanja nisu novost u Kraškovićevu opusu. Radovi poput Sv. Franje koji razgovara sa životinjama, Blizu kraja (također će se moći vidjeti na izložbi) ili ciklusa skulptura čiji naslovi započinju riječju Ne - Nemoj me skuhati, Nemoj me zaobići, Nemoj me razbiti - već su uspostavili umjetnički prostor u kojem životinje i neobična bića nisu dekorativni motivi, nego nositelji vrlo konkretnih emocionalnih i etičkih odnosa. Njihova upozorenja i molbe traže od promatrača nešto elementarno: da zastane pred onim što ne želi biti povrijeđeno, uništeno ili odbačeno. |
| Upravo zato naslov Happiness and worries precizno opisuje emocionalni registar ove izložbe. Sreća i zabrinutost ovdje se ne isključuju. One postoje istodobno: u istom tijelu, istoj situaciji i istom pogledu. Ono što djeluje smiješno može u sljedećem trenutku postati uznemirujuće, a ono što je ranjivo može u gledatelju probuditi neočekivanu bliskost. |
| Kraškovičeva umjetnost tako ne nudi utočište od nesigurnosti svijeta, ali inzistira na jednoj mogućnosti koja mu se može suprotstaviti - empatiji. U vremenu obilježenom različitim oblicima društvene, političke i ekološke ugroženosti, njegovi radovi vraćaju nas jednostavnom, ali sve manje samorazumljivom pitanju: što znači ne nauditi drugome? U tom se pitanju susreću i sreća i briga iz naslova izložbe. |
| Kustosica izložbe je Slađana Bukovac. |
| Denis Kraškovič rođen je 1972. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1994. na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a magistrirao 2010. na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani. Predavao je na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu te na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a 2015. i 2016. bio je gostujući profesor na Akademiji za glazbu i vizualne umjetnosti u Pečuhu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je dobitnik važnih nagrada i priznanja. Autor je dvadeset javnih skulptura, među kojima su Kit na zagrebačkom jezeru Jarun, Morž i Janje ispred Arene Zagreb, Puž u Parku skulptura Dubrova kod Labina te dvije monumentalne skulpture Neandertalac u Krapini. Živi i radi kao slobodni umjetnik u Zagrebu. |
|
|
