Izložba Kristine Leko: Kako živi narod - izvještaj o pasivnosti

Izložba dokumentira i predstavlja osam posve običnih obitelji iz Hrvatske. To su ljudi koji marljivo rade i razmjerno skromno žive. Nadahnuta je knjigom Rudolfa Bićanića Kako živi narod – Život u pasivnim krajevima iz 1936. godine. Taj je ugledni ekonomist pješice putovao po pasivnim krajevima Hrvatske (što je uključivalo i dijelove BiH) i podrobno bilježio životne prilike i društveno-ekonomske odnose.

Osamdeset godina poslije, umjetnica Krstina Leko putuje istim krajevima, od Livna, preko zapadne Hercegovine, Like, Dalmatinske zagore, zaleđa i otoka, te razgovara s ljudima i na tragu Bićanića bilježi životne okolnosti stavljajući naglasak na rad i ekonomiju, odnosno na aktualne društvene i ekonomske probleme u povijesnoj perspektivi. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta, članovima osam obitelji. Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost? Koje su psihološke kategorije pasivnosti?

U prostoru za povremene izložbe MSU-a bit će 8 tlocrta kuća iscrtanih na podu. Tlocrti su organizirani tako da je muzejski prostor pretvoren u imaginarno selo.

Svaka od osam izložbenih cjelina predstavit će jednu lokalnu mikroekonomsku zajednicu, te kroz razgovor s protagonistima i sudionicima, kritički se fokusirati na neiskorištene gospodarske i prirodne potencijale, slijedeći misao Rudolfa Bićanića koji je bio uvjeren da ljudi najbolje sami znaju što treba poduzeti kako bi njihovoj zajednici bilo bolje. Bit će tu i razna građa prema odabiru umjetnice i sudionika/ca projekta (dokumenti, video dokumenti, zvučna arhiva, namještaj, osobni predmeti sudionika/ca) koja predstavljaja život obitelji iz osam različitih zajednica.

Izložbu prati za ovu priliku posebno osmišljen edukativno-performativni program u okviru kojega će oko 5000 mladih imati priliku aktivno sudjelovati u razgovorima i raspravama u svrhu razvijanja vlastite vizije boljeg društva i stvaranja zdravijih društveno-ekonomskih odnosa. Uz umjetnicu, taj program osmišljavaju kazališna redateljica Anica Tomić i filozofkinja Ankica Čakardić.

Izložba je dobila posebnu preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao pogodan interdisciplinarni nastavni sadržaj.

Izložbu producira Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s Umjetničkom organizacijom Otvoreni likovni pogon Zagreb uz podršku Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba, te Zaklade Kultura Nova.

Kristina Leko, likovna umjetnica rođena 1966. u Zagrebu, docentica na Universität der Künste Berlin, živi i radi u Berlinu i Zagrebu. Studirala je grafiku u klasi Miroslava Šuteja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te filozofiju i indologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij završava na Universität der Künste Berlin. Specijalizirala se za društveno angažiranu, kritičku i participacijsku umjetnost, te radi u mediju videa, filma, fotografije, teksta i instalacije. U središtu njezina interesa i aktivnosti je društvena interakcija, često smještena u javnom prostoru. Pokrenula je i realizirala nekoliko opsežnijih projekata umjetnosti u zajednici u različitim zemljama, većinom u suradnji sa zakinutim društvenim skupinama. Dobitnica je prestižnih nagrada i stipendija a njezina se djela nalaze u javnim muzejskim zbirkama u zemlji i u inozemstvu. Čak i oni koji ne prate suvremenu umjetnost sjetit će se projekta Sir i vrhnje (2002/06), u kojem je pokušala obratiti pozornost javnosti i pomoći zagrebačkim mljekaricama. Kristinine akcije, koje su pratili mediji, instalacija i fotografije mljekarica s kravom ispred Meštrovićevog paviljona u Zagrebu, imale su odjeka i na službenu politiku.

http://www.kristinaleko.net/

Autorica: Kristina Leko
Kustosica: Jasna Jakšić
Asistentica: Ana Bedenko
Postav izložbe: David Smithson
Video produkcija: Kristina Leko i Martin Semenčić
Autorica vizualnog identiteta: Sanja Kuzmanović
Edukativno-performativni program: dr. sc. Ankica Čakardić, Kristina Leko, Anica Tomić.
Koordinatorica edukativno-performativnog programa: dr.sc. Kosjenka Laszlo Klemar, Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon
Izvođači-aktivisti edukativno-performativnog programa: studenti povijesti umjetnosti, muzeologije, sociologije, etnologije/kulturne antropologije, multimedije, novinarstva, politologije, ekonomije te volonteri
Posebni gosti: protagonisti projekta, članovi obitelji, istaknuti članovi lokalnih zajednica

Partneri projekta su: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za povijest umjetnosti, Odsjek za sociologiju, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju), Sveučilište Sjever, Gradski muzej Vukovar, Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, Hrvatski filmski savez (lista partnera bit će nadopunjena).