U Galeriji umjetnina u Splitu, do 29. travnja, otvorena je izložba Milene Lah nazvana 'Ikarov krug 1978. - 1982.' Kustos izložbe je Branko Franceschi.
vrijeme: 09.04.2015.
mjesto: Split; Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 15
'…tražeći svoje mjesto pod suncem, svoje katedrale, svoje bogove, vječnog Ikara u nama i u našem bivanju danas bilježeći svoje pamćenje.' (Milena Lah, 1977.)
U bogatom opusu Milene Lah (1920. – 2003.) koji je sažeo sva iskustva modernog kiparstva od socrealizma, preko apstrakcije i visokog modernizma do nagovješćivanja i pune realizacije postmodernističke otvorenosti individualnim poetikama, neočekivan motiv dječje glave izvedene u gipsu pojavljuje se 1967. godine sa ciklusom Oblik iskustva poslije Ikarovog pada, javnosti predstavljenom 1973. godine.
Ovaj jedinstveni spoj figuracije i apstrakcije, motiva androgine glave s ekspandirajućim oblicima, doživljava svoj klasični smiraj u ciklusu Vrijeme našeg pamćenja u mramoru i bronci (1974. – 1978.) spajanjem brončanih glava s bijelim i purpurnim mramornim blokovima koji sugeriraju tijelo. Konačna varijacija motiva u Ikarovom krugu (1978. – 1982.), spojem prefabriciranih (i autoričinom rukom dovršenih fizionomija) kristalnih glava s apstraktnim raznobojnim mramornim formama, konačno zatvara krug i ostvaruje središnju temu autoričinog titanskog opusa: emanaciju duhovnog (kozmičkog) u materijalnom (zemaljskom) kako se nadaje u izazovima suvremenog oblika ljudske egzistencije. Glave iz kristalnog stakla, istovremeno teške i nematerijalne, autorica je sasvim oslobodila od čvrste fizičke veze s tijelom i tek ih naslonila na različite kombinacije mramornih jastučastih formi na koje priliježu.
Ponekad ih je postavljala i u četvrtaste okvire od mramora ili metala, ali i izravno na pod, ispod zamišljenog svoda nad kamenim stupovima koji su u prostor 'bacali' dugačke sjene izvedene u plastičnoj foliji . Bez obzira na kiparski riješene i izvedene segmente, više se nije moglo govoriti o skulpturi u klasičnom poimanju discipline. Potencijalno, njihove kombinacije su bile neograničene, kao i repertoar referenci, što se odrazilo i na imenovanje, izvjesnu individualizaciju više skulptura iz ciklusa.
Paralelno s ciklusima nadahnutim mitom i simbolikom Ikara, Milena Lah je zahvaljujući svom sudjelovanju u koncipiranju i radu međunarodnih kiparskih simpozija koji su problematizirali ulogu kipara i odnos skulpture prema prirodnom i posebno urbanom okruženju, ostvarila preko 400 tona monumentalnih skulptura širom Europe. Unatoč tome, europska dimenzija njenog opusa u Hrvatskoj je praktično nepoznata i zanemarena.
