izložba

Izložba: Tri teme iz fundusa Muzeja Mimara


vrijeme: 17.07.2012. - 14.10.2012.20,00
mjesto: Zagreb; Muzej Mimara, Rooseveltov trg z

U zagrebačkom Muzeju Mimara,  u utorak, 17. srpnja, s početkom u 20 sati, otvara se izložba pod nazivom 'Tri teme iz fundusa Muzeja Mimara'. Na izložbi će biti predstavljeni umjetnički predmeti iz triju različitih muzejskih zbirki: stakla, slikarstva, crteža, grafika i iluminacija. Izložba ostaje otvorena do 14. listopada.

Ovakvim izlaganjem heterogene građe željelo se još jednom ukazati na bogatu raznovrsnost umjetničke zbirke velikog donatora Ante Topića Mimare (1898 – 1987.) i na kontinuiranu stručnu i znanstvenu obradu zbirke.

Izložba ima i dionicu koja prikazuje skupinu grafika francuskih malih majstora XIX. st. koje su muzeju predloženi kao donacija. Osim što će se takvom donacijom obogatiti muzejski fundus, ona na simboličan način ukazuje i na mogućnosti proširivanja muzejskog fundusa.
 
I. tema

Staklarstvo XIX. st. – odabir iz fundusa Muzeja Mimara
Trideset odabranih radova iz fundusa Muzeja Mimara pojašnjavaju nam svu bujnost europske staklarske djelatnosti XIX. st. Nastali su u radionicama Češke, Šlezije, Beča i Murana a svaki od odabranih predmeta na ovoj izložbi oprimjeruje temeljne odlike pojedinog vida staklarstva.

Izloženi su češki uradci iz razdoblja bidermajera od prozirnog, bezbojnog stakla i lithyalina urešeni brušenjem i staklorezom. Historicizam druge polovine XIX. st. što ga je neorokoko na češkim predmetima iz fundusa Muzeja Mimara tako jasno najavio osobito se istakao u djelima šleskih radionica nastalim između 1880. g. i 1890. g. u tzv. Altdeutsch stilu od kojih su neki primjerci i ovdje izloženi. Čaše iz servisa za piće bečke tvrtke 'J. & L. Lobmeyr' izrađene oko 1880. g. i urešene u stilu tzv. šarenog rokokoa primjeri su vrhunske tehnološko - oblikovne kakvoće. Muranska djelatnost koja se u drugoj polovini XIX. st., nakon polustoljetnog razdoblja stagnacije, snažno razgranala zastupljena je djelima iz radionice 'Compagnia di Venezia e Murano' i radovima drugih majstora. Ona su odraz neprijepornom vještine, znanje i kreativnosti (L. R.-B.).
 
II. tema

Dvije rubensovske slike iz Muzeja Mimara
Slike Krajolik s dugom (sl. 1) i Parisov sud (sl. 2.) iz fundusa Muzeja Mimara dvije su vrijedne slike iz okruženja velikog flamanskog baroknog slikara Petera Paula Rubensa (Siegen, Westfalija, 1577-Antwerpen1640) kojima se na izložbi želi osvijetliti povijesno-umjetnički ambijent njihova nastanka i ukazati na razloge atributivnih promjena. Kompozicija Krajolik s dugom, koja je izvorno bila označena kao Rubensovo vlastoručno djelo, ponavlja motiv slike iz Ermitaža iz 1632-1635. i označena je kao djelo Rubensove radionice. Slika Parisov sud iz Muzeja Mimara, koja je izvorno bila označena kao Watteauova kopija prema Rubensu, može se usporediti s Rubensovom slikom koja prikazuje isti motiv iz Nacionalne galerije u Londonu nastalom 1632-1635. g. i označiti kao djelo nepoznata Rubensova sljedbenika s kraja 17. ili početka 18. st. (T. L.).

III. tema

Armenske sitnoslike
U zbirci crteža, grafika i minijatura Muzeja Mimara čuvaju se tri sitnoslike kojima je autor Zakarija Ahtamarci, armenski majstor sitnoslikar i pisar. Nastale su 1358. godine. Na prvoj je prikazan Euzebije i njegovo Pismo Karpijanu (sl. 1.). Na druge su dvije obostrano prikazane Kanonske tablice. U istoj se zbirci čuva armenski molitveni svitak pahpanak ili hmail, koji je nastao 1721. g. (sl. 2.). Takvi su svitci zapravo talismani, amuleti ili hamajlije koji štite onoga koji ih nosi. Oni sadrže molitve i zaštitne magijske formule (S. P.).

(M.K., 16.07.2012)