izložba

Željko Kipke u Galeriji Ulrich


vrijeme: 12.12.2011. 18,00
mjesto: Galerija Ulrich, Ilica 40/I
organizator: LIKUM - Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske

U zagrebačkoj Galeriji Ulrich, u ponedjeljak, 12. prosinca, s početkom u 18 sati, otvara se treća retrofuturističa izložba Željka Kipkea -  'Pozdrav iz Zagreba'. Izložba je otvorena do 31. prosinca.

Prva je retrofuturistička izložba iz perspektive 2001. godine gledala u prošlost, na razdoblje kada je Stanley Kubrick režirao filmsku Odiseju u svemir. Druga je bila posvećena prvim letačima u svemir i nepoznatim letjelicama koje su tijekom šezdesetih uznemiravale stanovnike Zemlje (2005).

Treća, sofisticiranija, lokalno je obojena te isključivo u domeni zemaljskih odnosa. Barem se tako čini. Riječ je o zagrebačkim vedutama zavijenim u boje Europe, plavu i žutu. Tipičnu masonsku kombinaciju, rekli bi poklonici teorija zavjere. I premda su brojno nadmoćniji oni koji preziru ideje na tu temu, to ne znači da je njezin teorijski kompleks nevažan i zanemariv.

Treća retrofuturistička izložba diskretna je posveta fantastičnim zavjerama, posebno onim dijelovima u njima koje bi teško bilo osporiti. U zavjerama je sve moguće, od fantazmagoričnih arhitektonskih razmjena između Bruxellesa i Zagreba pa sve do ostvarenja fluxus prognoze jednog mađarskog umjetnika u kojoj tvrdi kako će do 2240. godine svi stanovnici Zemlje biti umjetnici, pa tako i svi djelatnici represivnih institucija*(* Tamás Szentjóby). Pozdrav iz Zagreba je poruka iz, recimo, 2240. godine s nekoliko gradskih lokacija – Markova trga, iz parka Maksimir, s Tomislavova trga, Jelačićeva placa (središnji gradski trg), željezničkog mosta nad rijekom Savom…


Na spomenutim su lokacijama 'podignuti' javni spomenici europskoj solidarnosti i prešutnom jedinstvu – nijemi svjedoci koji govore da je budućnost zajamčena zajedničkim simbolima. Urbane se vizure tijekom vremena nisu mijenjale, premda je proteklo više od dva stoljeća. Salutations de Zagreb en l’an 2240 projekcija je prekrajanja hrvatske metropole na belgijski način.

Nokturalni ugođaj, plavo i žuto te simboli šire zavjere od briselske konstitutivni su elementi budućih slika zagrebačke panorame. Oni se trenutno ne vide prostim okom. Možda se neće moći raspoznati ni za dvjestotinjak godina. Pa ipak, ta je vremenska distanca dovoljno široka i daleka da bi se već danas postupno otkrivali nevidljivi dijelovi nove društvene slagalice.

(M.K., 09.12.2011)