okrugli stol

Knjiga u krizi – održan radni sastanak


vrijeme: 28.11.2011.
mjesto: Zagreb

Udruga Knjižni blok - Inicijativa za knjigu, u suradnji s P.E.N. centrom, organizirala je u ponedjeljak, 28. studenoga, radni sastanak – okrugli stol na temu Knjiga u krizi. U nastavku pročitajte bilješku (važnije naglaske iz izlaganja) o održanom sastanku, preuzetu sa stranice Moderna vremena Info. 

Na u ponedjeljak održanom sastanku kojeg su na inicijativu udruge Knjižni blok zajednički organizirali Knjižni blok i PEN, okupilo se dvadesetak predstavnika najrazličitijih dionika u životu knjige, i nakon više godina ovo je bio prvi takav skup koji je uspio okupiti reprezentativni sastav predstavnika pojedinih udruga ili institucija knjiškog ceha, na kojem se od pozvanih bez isprike nisu pojavili samo predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Društva hrvatskih književnika i Agencije za elektroničke medije.
 
A lista pozvanih je bila duga: Ministarstvo kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Grad Zagreb - Ured za kulturu, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnika, Inicijativa "Pravo na profesiju", Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zajednica nakladnika i knjižara, Grupacija nakladnika znanstvene i stručne knjige, Grupacija nakladnika dječje knjige, Udruga knjižara, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Agencija za elektroničke medije, Predstavnici političkih stranaka (zaduženi za kulturu), novinari... 
 
Kako je prisutnima bilo jasno da više i nema vremena samo za pretjerano lamemtiranje nad sudbinom (nije da nije bilo i toga, ali u količinama manjim od onih na koje smo navikli), pa iako je na sličnim sastancima zbog većeg broja sudionika teško izbjeći zamor i ponavljanja, dijelom zahvaljujući pojašnjenju organizatora da se sastanak shvati tek kao prvi u nizu, kao i dobrom moderiranju diskusija od strane Seida Serdarevića, sastanak je polučio svoju inicijalnu svrhu. Naime, da bi se nagomilani problemi počeli efikasno rješavati trebat će još više manjih, ciljanih "akcijskih" sastanaka, fokusiranih na sasvim konkretne i izdvojene probleme, na kojima će sudjelovati samo oni koji će biti spremni i aktivno poraditi na traženju a onda i provedbi modela da se problemi riješe.
 
Kako će za koji dan biti javno dostupan i Zapisnik sa sastanka, sada prenosimo tek neke važnije naglaske iz brojnih izlaganja.
 
Na početku su prisutni u kratkim crtama upoznati kako je došlo do osnivanja Knjižnog bloka i s kojim motivima, i da Knjižnom bloku nije namjera biti kontra npr. postojeće Zajednice nakladnika i knjižara, te da ga ne treba tretirati kao nakladničku udrugu jer je cilj Knjižnog bloka djelovati po svim segmentima lanca knjige, jer dokle god postoje slabije karike u lancu hrvatsko tržište knjiga neće moći profunkcionirati na željeni način, a da bi se to i dogodilo prije svega je potrebno stvaranje šire fronte svih zainteresiranih ili trenutno ugroženih, i upravo je to bio glavni motiv da je Knjižni blok inicirao sastanak u najširem mogućem sastavu.
 
Pobrojane su neke od najvažnijih mogućih tema tj. problema s kojima se suočavaju dionici na hrvatskom tržištu knjiga, pa je nakon kraće analize stanja u sektoru kao vrlo važan istaknut i problem nedovoljne komunikacije (kao i boljeg međusobnog razumijevana) svih sudionika u lancu knjige. Govorilo se i o problemu pisaca kojeg već neko vrijeme pokušava artikulirati inicijativa pisaca Pravo na profesiju, spomenut je i problem distribucije knjiga i uopće stanja današnje knjižarske mreže u Hrvatskoj, problemi nakladnika i knjižara s knjižnicama ali i problemi koji knjižnice imaju s npr. lokalnim upravama, problem cijene knjiga, nedostatka istraživanja tržišta i dr.
 
U diskusijama pojedinih predstavnika moglo se čuti i da pokretanje šire inicijative ne znači da treba (za)stati s već pokrenutim pojedinačnim inicijativama poput Prava na profesiju, ali i da je iluzorno očekivati da će bila koja inicijativa, čak i da se realizira, polučiti željeni rezultat na duži rok ukoliko se cjelina hrvatskog knjiškog tržišta i dalje bude urušavala.
 
Spomenut je i nezadovoljavajući status knjige u medijima, skoro uvođenje PDV-a na knjigu, a u kontekstu znastvene knjige naglašen je i nedostatak programa od strane MZOŠ i prevelika očekivanja od Ministarstva kulture da praktično jedino ono rješava probleme knjiškog ceha, čak i onda kada je sasvim izvjesno da su neki problemi u nadležnosti drugih, ili već spomenutog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ili Ministarstva gospodarstva.
 
Čuli su se i sasvim konkretni prijedlozi, npr. da svi oni pisci, prevoditelji, ilustratori... koji imaju problem s naplatom ugovornih obveza od strane nakladnika skupe takva primjere zajedno, tj. da taj posao obave njihove cehovske udruge (HDP i DHK) i da ih predoče Ministarstvu kulture koje će onda imati mogućnost kazniti one izdavače koji autore zavlače van svih prihvatljivih vremenskih rokova (ili čak s njima izbjegavaju sklopiti ugovore) nedodjeljivanjem subvencija ili otkupa tako dugo dok se potraživanje autora ne riješe.
 
Za razliku od MZOŠ-a sastanku se odazvala četveročlana delegacija Ministarstva kulture na čelu s državnom tajnicom Ninom Obuljen koja se pri kraju sastanka osvrnula na gotovo sve diskusije komentirajući što je Ministarstvo kulture konkretno činilo po pojedinim segmentima ili što namjerava učiniti, ili gdje su neke stvari zapele. I ona je naglasila važnost zajedničkog nastupa ceha i rješavanje problema svih, pri čemu je istaknula da se  promjene neće dogoditi bez osmišljene inicijative odozdo, tj. iz samog knjiškog sektora. Ovom prilikom izdvajamo njezino uvjerenje da će PDV na knjigu, koji će biti donešen tijekom 2012., biti najmanji mogući (struka se zalaže za 5%), najavila je skori početak primjene prava javne posudbe koja bi trebala dodatno pomoći autorima, ali je izrazila i skepsu prema ideji da se krene u izradu Zakona o knjizi (što je bilo spomenuto u diskusijama), smatrajući da bi u sadašnjim okolnostima bilo skoro pa nemoguće uspostaviti kontrolne mehanizme koji bi mogli provjeravati i nadzirati provođenje vrlo složenog zakona, i da bi bilo loše imati zakon koji bi bio samo mrtvo slovo na papiru.
 
Naravno, bilo je i temperamentnijih trenutaka, poput onog kada je Edo Popović zatražio da se ukine praksa da nakladnik može biti i knjižar, što je nekima omogućilo monopolnu poziciju na tržištu, a sponet je i primjer "s onu stranu razuma" u slučaju velikogoričkih političara koji lokalnim knjižničarima poručuju (nakon što su im uskratili cca 100.000 kuna za nabavu novih knjiga) da "neka članovi knjižnice čitaju stare knjige". 
 
Suma sumarum, najpozitivnije na jučerašnjem skupu je bilo to što je prevladavala svijest o potrebi hitnog djelovanja istovremeno po više kriznih žarišta, i stoga je i dogovoren idući sastanak odmah poslije Nove godine do kada bi svi trebali prirediti neke okvirne draftove detaljnijih analiza probema, njihovih uzroka ali i načina prevladavanja istih. (Izvor: Moderna vremena Info)
 

(D.H.F., 29.11.2011)